U sklopu ovogodišnjeg obilježavanja Europskog spomendana na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, Udruga Hrvatski domobran u utorak 23. kolovoza organizirala je “Elafitsko hodočašće domobrana”. Molitvom i paljenjem svijeća kod spomen obilježja, te misom zadušnicom u crkvi Sv. Stjepana u Luci Šipanjskoj prisjetili su se svih nevinih žrtava komunističkog zločina u Slanome i na otoku Jakljanu, gdje su 2013. godine ekshumirani ostaci ukupno 214 žrtava.
Time se Elafitsko otočje nakon ekshumacije 54 ubijene osobe s otoka Dakse svrstalo u najveće grobište na širem dubrovačkom području. Svi ubijeni stradali su tijekom vladavine komunizma, jednog od najzloglasnijih svjetskih režima 20. stoljeća
Na skupu je govorio Željko Kulišić, predsjednik Udruge Hrvatski domobran Dubrovnik, Nikola Knežić, načelnik općine Dubrovačko primorje, Vedrana Pešević, ispred Dubrovačko-neretvanske županije i predsjednik Gradske skupštine Mato Franković.
Pokolj na Jakljanu počinili su partizani uz pomoć mjesnih suradnika nakon kraja Drugog svjetskog rata na nenaseljenom elafitskom otoku Jakljanu. Nakon ekshumacije u veljači 2013. godine, na temelju materijalnih dokaza te iskaza svjedoka, utvrđeno je da se radi o 218 hrvatskih i njemačkih zarobljenika.
Ekshumacija je izvršena od 18. do 28. veljače 2013. godine na području dugačkom 50 i širokom 40 metara, pri čemu je izvađeno preko 1200 m3 pijeska i zemlje kojima je bilo zatrpano ukupno 214 žrtava pokolja. Uz kosture žrtava nisu pronađeni ostatci obuće ni odjeće. Ruke su im bile svezane žicom, a mnoge lubanje na zatiljku su imale rupe koje ukazuju na način smaknuća. Na osnovi stanja zuba na kosturima istražitelji su zaključili kako je većina žrtava bila mlađe životne dobi. Uz nabrojeno pronađene su i osobne pločice s imenima dvojice vojnika i službenom oznakom vojne postrojbe kojoj su pripadali te nekoliko prstenova s urezanim imenima koji su izuzeti radi daljnjeg utvrđivanja točnog identiteta žrtava.
O komunističkom teroru svjedočili su danas pokojni Kuzma Stjepovića i Zvonimir Koporčić, koji su detaljno iznijeli razmjere počinjenih zločina na Jakljanu, o čemu se šutjelo godinama, iako su manje-više svi otočani znali za likvidacije na zabranjenom otoku, ali rijetki su se usudili javno o tome progovoriti.
O stratištu na Jakljanu svjedočio je i hrvatski emigrant Grgo Žutelija, što je objavljeno u Političkom zatvoreniku pod naslovom „Križni put do mora“, koji je s velikom sigurnošću potvrdio da su u masovnoj grobnici zarobljeni njemački mornari, među kojima ima i Hrvata iz Konavala.
