Predstavljen faksimil najstarije hrvatske knjige tiskane ćirilicom

U sklopu treće po redu manifestacije Noć knjige 2014. godine predstavljen je faksimil najstarije hrvatske knjige tiskane ćirilicom, Hrvatskog ćiriličkog molitvenika iz 1512. godine, a predstavljanje je organizirano u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Glavna urednica i akademkinja Anica Nazor rekla je da je molitvenik tiskan bosančicom u Veneciji u tiskari Giorgio Rusconi i dovršen 1512. godine. „Sve do početka 17. stoljeća taj tip molitvenika bio je najpopularnija nabožna knjiga za laike, jednako je bio redovno štivo samostanskih pobožnosti na kojima je bilo propisano čitanje i govorenje oficija, psalama i lekcija“, navela je akademkinja.

Hrvatski ćirilićki molitvenik iz 1512. godine molitveni je priručnik tipa liber horarum čiji osnovni sadržaj čini časoslov ili dnevna molitvena služba u čast Blaženoj Djevici Mariji (Officium Beatae Mariae Virginis). Knjiga je tiskana dvobojno, u crnoj i crvenoj boji na bosančici, odnosno tipu ćirilićkog pisma za koji se upotrebljavaju i nazivi zapadna ćirilica, zapadni tip ćirilice i hrvatska ćirilica.

Upraviteljica Knjižnice HAZU Vedrana Juričić iznijela je prisutnima informacije o nastanku knjige: „Knjiga je objavljena u jesen 2013. godine. Nastala je idejom koja je rođena 2012. godine kada se održava međunarodni znanstveni skup koji je bio posvećen hrvatskoj ćiriličnoj baštini. Već tada započele su pripreme za izdavanje faksimilnog izdanja Hrvatskog ćiriličkog faksimila“.

Faksimil su objavili 2013. godine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica te Matica hrvatska. Očuvana su tri nepotpuna originalna primjerka koji se čuvaju u Parizu, Oxfordu i Washingtonu.

Potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović rekao je kako je u poslu objavljivanja faksimila sudjelovalo mnogo osoba, no da je „glavni teret podnijela akademkinja Anica Nazor koja je priredila knjižicu-komentar uz faksimil u kojem je opisala knjigu i njezino mjesto u povijesti hrvatske kulture, progovorila o sačuvana tri primjerka knjige, njihovim tipografskim i jezičnim osobinama“.

U fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK u Zagrebu nalaze se i ćirilični rukopisi, kako je rekao voditelj Zbirke Ivan Kosić i dodao da je u fondu NSK „u posebnoj skupini pohranjeno ukupno 16 naslova, odnosno 25 izdanja knjiga tiskanih bosansko-hrvatskom ćirilicom“.

Pariški sveučilišni profesor Mario Roques objavio je 1932. opis dvaju mletačkih izdanja iz 1512. i njegova izdanja iz 1571 godine. Na prijedlog Milana Rešetara, filologa rodom iz Dubrovnika, Srpska akademija znanosti i umjetnosti objavila je 1938. tekst starom ćirilicom koji je priredio Rešetar.

Predstavljanje knjige završeno je nastupom Nine Obuljen Koržinek, rodom iz Dubrovnika, koja je pročitala iz molitvenika nekoliko odlomaka; dio iz Knjige o Jobu (Job XIII, 22-27), psalam 40 (39), 2-7 i Molitvu sv. Brigite (13.).

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Hrvoje Pilić/narod.hr