Održano je predstavljanje prve knjige novinara Glasa Koncila, komunikologa i povjesničara Marina Ercega. Knjiga „Živko Kustić : Neustrašivi glas Crkve u Hrvata“ prva je znanstvena monografija utemeljena na izvornoj arhivskoj građi i svjedočanstvima suvremenika o ovom velikanu hrvatskog novinarstva, dugogodišnjem kolumnistu te glavnom uredniku Glasa Koncila. Osim obitelji pokojnog Kustića povodom čije je desete obljetnice smrti knjiga i objavljena, predstavljanju su prisustvovali izaslanik nadbiskupa, izaslanik ministra vanjskih i europskih poslova te niz značajnih predstavnika znanstvenog, kulturnog i društvenog života Hrvatske.
Don Kustić: „Čuvajte svoju slobodu!“
Okupljene je najprije pozdravio glavni urednik i vršitelj dužnosti direktora Glasa Koncila Branimir Stanić. Naglasio je da se don Kustića nije lako moglo svrstati i deklarirati zbog čega je mnogima bio neuhvatljiv. Aktualni glavni urednik Glasa Koncila otkrio je da je Kustić svojim nasljednicima u nasljedstvo ostavio samo jednu poruku: „Čuvajte svoju slobodu!“.
Predstavljanje je u obliku razgovora moderirao novinar Glasa Koncila Luka Tripalo, a izlaganja predstavljača bila su upotpunjena krasnokazivanjem Kustićeve poezije u izvedbi glumca Ivana Ožegovića. Knjigu su osim autora predstavljali prof. dr. sc. Mladen Parlov s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, doc. dr. sc. Josip Mihaljević s Hrvatskog instituta za povijest te kolumnistica, novinarka, redateljica i scenaristica Višnja Starešina.
Don Parlov: Neustrašiv i nepokolebljiv u odnosu s komunističkim režimom
Prof. dr. Mladen Parlov istaknuo je da ga se u knjizi izrazito dojmio Kustićeva strastvena ljubav prema svećeništvu. Osobito mu se, priznaje, svidjelo saznati mnogo o Kustićevoj neustrašivosti i nepokolebljivosti u odnosu s komunističkim režimom od njegovih prvih svećeničkih dana pa sve do suočavanja s prijetnjama s pozicije glavnog urednika Glasa Koncila. Naglasio je da je, prema njegovu mišljenju, najveći doprinos Kustić ostavio prenijevši čitateljima koncept hrvatske katoličke inkulturacije, odnosno objasnivši čitateljima da Hrvat može biti dobar i krjepostan na hrvatski način, da je domoljublje kršćanska krijepost.
Povjesničar Mihaljević: „Djelatnost Kustića, Kuharića i Šagi Bunića omogućila je da hrvatski narod u 90-te uđe moralno spreman“
Doc. dr. Josip Mihaljević koji se u svom znanstvenom djelovanju osobito posvetio proučavanju djelovanja jugoslavenskih komunističkih tajnih službi, istaknuo je da je UDBA pratila i mnogo manje značajne pojedince, pa ne treba čuditi da je praćenje Kustića bilo sustavno i gotovo konstantno. „U svakom totalitarnom režimu postoje pukotine koje mogu popuniti ljudi poput Živka Kustića. On kao pojedinac i Crkva kao institucija napravili su mnogo, intenzivno su radili na padu komunizma.“ Osvrćući se na Kustićevu ulogu u pokretanju, promociji i organizaciji obilježavanja 13 stoljeća kršćanstva u Hrvatskoj Mihaljević je zaključio: „Djelatnost Kustića, Kuharića i Šagi Bunića omogućila je da hrvatski narod u 90-te uđe moralno spreman.“
Komentirajući odnos tadašnjeg disidenta, a kasnije prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana prema Kustiću, Glasu Koncila i Crkvi prije pada komunizma, Mihaljević je naglasio da je Tuđman uvijek pridavao izrazito veliku pozornost djelovanju Crkve u Hrvatskoj i naglašavao njezin značaj. Podsjetio je i na činjenicu da je sluga božji kardinal Kuharić u svojom dnevniku konstatirao kako je kod Tuđmana nakon političke, tijekom 80-tih godina uslijedila i duhovna preobrazba.
Starešina: „Kustić je među prvima prepoznao da je crveni zmaj preživio“
Citirajući nekrolog nadbiskupa Stepinca koji je u New York Timesu objavio novinar Sulzberger, kolumnistica Višnja Starešina podsjetila je da se između Vatikana i Moskve tijekom druge polovice 20. stoljeća vodila bitka za duše 50 milijuna katolika, a ista je u svim zemljama bila predvođena istaknutim katoličkim prelatima. Sulzberger je proročanski konstatirao da kada ljudi poput Stepinca umru, zamijene ih drugi, a Starešina je konstatirala da su Stepinca naslijedili ljudi poput Kustića.
> Starešina: Izrael je u ratu ostvario apsolutnu dominaciju, diktira i sadržaj i tempo
Naglasivši svoju fasciniranost Kustićevom i općecrkvenom mudrošću „ulaženja u partijski teritorij“ organizacijom zbivanja poput 13 stoljeća kršćanstva u Hrvatskoj, Starešina je podsjetila i na to da je nakon pada komunizma Kustić među prvima prepoznao da crveni zmaj komunizma nije u potpunosti pobijeđen, odnosno da je zlo komunizma preživjelo u mentalitetu, pojedincima i organizacijama. Dodaje i: „Naše se zmaj ne bi tako dugo održao da kršćanske vrijednosti svugdje na propadaju.“ Zaključivši porukom nade, Starešina je istaknula pozitivne trendove povratka kršćanskim vrijednostima u Sjedinjenim Državama te naglasila da bi i djelovanje Živka Kustića bilo nemoguće bez djelovanja svetog Ivana Pavla II.
Erceg: Kustić – Utemeljitelj modernog katoličkog novinarstva
Autor knjige Marino Erceg komentirao je proces istraživanja istaknuvši da iako su UDBA-ini dosjei dostupni istraživačima, smatra da su u njemu nepoznatom trenutku djelomično pročišćeni. Erceg je također poručio da je Živko Kustić bio utemeljitelj modernog katoličkog novinarstva te da je njegova poruka da u novinarstvu uvijek valja biti evanđeoski nastrojen.
