Predstavljeno novo kolo Araličinih djela i roman ‘Bunar na turskoj granici’

Foto: Fah

Novo kolo Djela akademika Ivana Aralice (“U svemu ima vrijeme”, “Gdje pijevac ne pjeva”, “Filip – priča o orahovu kovčežiću”, “Joakimova viđenja”) među kojima i novi roman “Bunar na turskoj granici” predstavljeno je u utorak na štandu Školske knjige na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu.

Novo kolo Djela predstavili su književni kritičari Helena Sablić Tomić, Tatjana Ileš, Sani Sardelić, Damir Pešorda, Ana Lederer, urednica Djela Miroslava Vučić i autor Ivan Aralica.

Sablić Tomić istaknula je kako Aralica u novom romanu propituje moć sjećanja, pamćenja i zaborava tih temelja individualnoga, društvenoga i nacionalnog identiteta.

“Bunar pripovijeda o hrvatskom identitetu uz granična područja Dalmacije i Bosne, u župi Kninsko polje”, rekla je Sablić-Tomić dodavši kako se u njemu isprepliću povijesni događaji naznačeni dodirom, susretom i sukobom civilizacija katoličanstva, pravoslavlja i islama te nacionalne baštine i različitih ideologija.

Naglasila je kako potresnu priču o djedovu životu uz ovce na planini, u kolibi na Brezovcu, u blizini turske granice, o bunaru, o ramazanskom zakonu i pravilima ispaše, o kolibarima i tovarani, o puškama, dubokim snjegovima, o partizanima, četnicima i ustašama dopunjuje priča o onome što se dogodilo 1944. godine na blagdan Uznesenja Marijina na dan kad je djed posljednji put uzašao na planinu.

Ocijenila je kako roman “Bunar na turskoj granici” čitatelja intelektualno angažira i emocionalno obuzima.

Akademik Ivan Aralica podsjetio je kako je dokumentarne materijale za svoju priču dobio od prijatelja Ante Krvavice, povjesničara Ive Lučića i svećenika fra Šime Samca.

Predstavljači novoga kola Araličinih Djela autori su i pogovora te su pojedinačno iz suvremene perspektive govorili o objavljenim djelima.

Pešorda je naglasio kako u zbirci pripovjedaka “U svemu ima vrijeme” postoji nekoliko antologijskih priča. Ova rana proza unatoč nekim vremenskim crtama i utjecajima ima samosvojene elemente koji će se tek kasnije u potpunosti razviti u Araličinim romanima, rekao je dodavši kako priče iz zbirke tematiziraju etička i egzistencijalna pitanja.

Sani Sardelić smatra da su “Joakimova viđenja” svakidašnja priča suvremenoga čovjeka, dok je po riječima Tatjane Ileš lik Filipa iz romana “Filip – priča o orahovu kovčežiću” lik razočarana čovjeka koji na kraju shvaća da su tradicija i obitelj podloge na kojima počiva osobni, društveni i nacionalni identitet.

Ana Ledrer ocijenila je kako priče o sudbini ljudi iz Domovinskoga rata tek sada dobivaju na svojoj cjelovitosti pa u njima možemo otkriti i dimenzije ljudske patnje koji su u vrijeme samih događaja možda bile nevidljive.

Djela Ivana Aralice objavljuje zagrebački nakladnik Školska knjiga.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.