Preminuo prvi gospićko-senjski biskup Mile Bogović

Foto: Narod.hr

Biskupski ordinarijat u Gospiću obavijestio je da je u subotu 19. prosinca u 19 sati u Respiracijskom centru KBC-a Rijeka preminuo prvi gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mons. Mile Bogović rođen je 7. kolovoza 1939. u Cerovcu, župa Slunj, od oca Mije i majke Mande rođene Piršić.

Nakon što je biskup Bogović osjetio znakove povišene tjelesne temperature obavio je u četvrtak 3. prosinca testiranje nakon čega je dobio pozitivan nalaz na koronavirus. U nedjelju 6. prosinca biskup Bogović je sanitetskim prijevozom Doma zdravlja Gospić odvezen u Opću bolnicu Gospić na dodatne preglede te je zbog rizičnosti koja je povezana sa starosnom dobi hospitaliziran na odjelu Opće bolnice Gospić. Cijelo vrijeme liječenja u Općoj bolnici Gospić biskup Bogović je bio stabilnog stanja. U četvrtak 10. prosinca stanje mu se naglo pogoršalo zbog hipoksije – smanjenja razine kisika u tijelu, te je hitno prevezen vozilom Zavoda za hitnu medicinu Ličko-senjske županije u KBC Rijeka u Respiratorni centar.

Biskup mons. dr. Mile Bogović blago je u Gospodinu preminuo u subotu 19. prosinca 2020. u 19 sati u Respiracijskom centru KBC Rijeka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O sprovodnom obredu i svetoj misi Biskupski ordinarijat će javnost obavijestiti naknadno.

Životopis biskupa Mile Bogovića

Osnovnu školu pohađao je u Slunju, a klasičnu gimnaziju u sjemeništu u Pazinu. Teološki studij započeo je u Pazinu, a završio u Zagrebu. Od 1966. do 1971. studirao je na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu i postigao doktorat iz crkvene povijesti. Za svećenika Riječko-senjske nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 1964., nakon čega je obavljao sljedeće dužnosti: bio je tajnikom nadbiskupa Viktora Burića, rektorom na Riječkoj teologiji, župnikom u Praputnjaku, generalnim vikarom Riječko-senjske nadbiskupije, voditeljem Sakralne baštine u Senju te profesorom crkvene povijesti na Riječkoj teologiji, donosi IKA.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 4. lipnja 1999. pomoćnim biskupom Riječko-senjske nadbiskupije i dodijelio mu titulu naslovnoga biskupa Tamate. Za sjedište mu je određen Gospić. Biskupsko ređenje mons. Bogovića slavljeno je 29. lipnja 1999. u riječkoj katedrali sv. Vida, a njegov glavni posvetitelj bio je riječko-senjski nadbiskup Antun Tamarut.

Podjelom teritorija Riječko-senjske nadbiskupije, 25. svibnja 2000., papa Ivan Pavao II. ustanovio je novu biskupiju sa sjedištem u Gospiću, koja je dobila ime Gospićko-senjska biskupija i ušla u sastav Riječke crkvene pokrajine kao sufraganska biskupija. Ivan Pavao II. istodobno je imenovao mons. Milu Bogovića prvim biskupom novoustanovljene biskupije, a ustoličenje je proslavljeno 25. srpnja 2000. u Gospiću.

U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obnašao je službe: predsjednik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij; član Biskupske komisije HBK za odnose s državom; član Biskupske komisije za dijalog sa SPC: član Biskupske komisije za Hrvatski Caritas; član Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Papa Franjo prihvatio je 4. travnja 2016. odreknuće od službe zbog starosne dobi biskupa Mile Bogovića i za novoga gospićko-senjskog biskupa imenovao o. Zdenka Križića. Ujedno je mons. Bogovića imenovao apostolskim administratorom Gospićko-senjske biskupije do dana biskupskog ređenja mons. Križića 25. svibnja 2016.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.