U ponedjeljak su Zagrepčani, stanari okolnih ulica, koji su se zatekli u blizini župne crkve svetog Petra Apostola u Vlaškoj ulici ostali neugodno iznenađeni intervencijom gradskih službi u poznatom okolišu.
Ekstremno lijevoj zagrebačkoj vlasti s Tomislavom Tomaševićem (Možemo) na čelu ovaj puta zasmetala je ograda iza crkve.
Djelatnici građevinske tvrtke Graditelj svratišta uklanjali su ogradu iza crkve, kojom je bio okružen omanji park.
> Prošla je godina dana Tomaševićevog vladanja Zagrebom: Od političkog kadroviranja do diskriminacije neistomišljenika
Neslužbeno doznajemo da župa sv. Petra apostola nije imala informacija o uklanjanju.
Što kažu iz gradskog Komunalnog redarstva?
Na naša pitanja o veličini površine, vlasništvu, razlozima uklanjanja ograde i je li župa bila obaviještena o uklanjanju ograde, Darko Hačko, struč. spec. ing. sec., voditelj II. područnog odsjeka komunalnog redarstva odgovorio je sljedeće:
1. Ograda iza Župe sv. Petra uklanja se budući da nema rješenje o postavi gradskog nadležnog tijela;
2. Riječ je o površini cca 750 m2 koja se u aplikaciji Geoportal – Katastar i Zemljišne knjige vodi kao Trg Petra Petretića;
3. Uvidom u Geoportal – Katastar i Zemljišne knjige navedena površina (k.č.br. 5618 k. o. Centar) u vlasništvu je Grada Zagreba 1/1;
4. Odvjetnik koji zastupa Župu pozvan je u Ured komunalnog redarstva u Zagrebu, Draškovićeva 15 na zapisničko očitovanje koji je pritom izjavio da ne zna tko je, kada i temeljem čega postavio ogradu. S obzirom na to da nema stranke u postupku, odnosno nije se utvrdilo tko je postavio istu, daljnji postupak se nastavio protiv nepoznate osobe. Kad su se stekli svi zakonski uvjeti za uklanjanje ograde, pristupilo se uklanjanju iste dana 18.07.2022. godine.
Voditelj tvrtke Graditelj svratišta, čiji su djelatnici skidali ogradu, nije htio dati nikakvu informaciju i upućivao nas je na komunalno redarstvo Grada Zagreba.
> Nakon diskriminiranja Hoda za život, Tomašević prešao na diskriminaciju vjernika
> Zagrebačka ugostiteljica za Narod.hr o uklanjanju terasa: ‘Odluke se donose netransparentno i nelogično’
Crkva sv. Petra – zaštićeno kulturno dobro Hrvatske
Crkva sv. Petra i župni dvor zaštićeno su kulturno dobro Hrvatske pod oznakom Z-673. Pročeljem je okrenuta na Vlašku ulicu, dok se zaleđem nalazi u Petrovoj ulici. Nakon katedrale koja je na kaptolskome brijegu, crkva sv. Petra, nadvisuje sa svojim četverougaonim kockastim tornjem i zvonikom, čitavu Vlašku ulicu te okolne pa i udaljenije ulice same Župe.
Prvotna župa na području Vlaške vasi vjerojatno postoji od osnutka zagrebačke biskupije 1094. godine. Za provale tatara u hrvatske krajeve i napose Zagreb on je 1242. prema Zlatnoj buli kralja Bele IV. dobio status i prava kraljevskoga grada. Obnova opustošenoga Zagreba obuhvatila je i crkvene objekte, pa je na početku Vlaške vasi ispod Kaptola sagrađena crkva sv. Antuna kao župna crkva u Općini Vlaška vas. Međutim, ona se prvi put spominje 1334. godine u najstarijem popisu župa Zagrebačke biskupije.
Prema nekim izvorima ta župna crkva napuštena je sredinom 16. stoljeća, pa je niže od današnjega dijela tzv. stare Vlaške ulice udaren temelj nove župne crkve sv. Petra, na istome mjestu gdje se i sada nalazi. Povjesničar Rudolf Strohal navodi da je nova crkva građena u 17. stoljeću, dok se na drugim mjestima izričito spominju godine 1590. i 1597.
Posvećena je 1622. godine. Tada ima tri kamena oltara i “krov koji prokišnjava“. Na domaku crkve je groblje ograđeno živicom, na mjestu današnje zgrade Rodilišta u Petrovoj ulici.
Crkva je imala mnoge preinake i proširenja. Arhitekt Hermann Bollé 1889. godine izradio je novi nacrt proširenja. Do toga dolazi 1926., kada crkva dobiva oblik križa i izgrađuje se novi župnički stan. Biskup Franjo Salis-Sewis blagoslovio je crkvu 6. svibnja 1933. godine i od tada ima današnji izgled uz preinake i obnovu posljednjih desetljeća. Zvono, teško 2200 kg, posvećeno je sv. Josipu; zaziv na zvonu glasi: Sveti Josipe, čuvaj Zagreb Bogu i Hrvatskoj.
> Svećeniku onemogućen blagoslov izgradnje vrtića: ‘Grad Zagreb ne poštuje volju građana’
Između dvadesetih i tridesetih godina prošlog XX. st. značajan udio u uređivanju i razvoju crkve sv. Petra prema njezinom današnjem zdanju dao je osobito cijenjeni i svestrani župnik dr. Josip Pazman. Smrt ga je spriječila 1925. godine da svoje ideje i prinose ostvari djelima izgradnje i proširenja crkve kao što je to učinio župnik dr. Josip Lončarić od 1926. do 1943. godine. Njega je naslijedio sve do 1967. godine također zaslužni župnik dr. Marko Klarić, koji je pastirskom revnošću ali i mudrošću sačuvao i unaprijedio crkvu u burnim ratnim i mukotrpnim poratnim godinama nakon II. svjetskog rata.
Od 1967. župnikom crkve do 1981. bio je vlč. Ivo Šalić, potom vlč. Vito Cipriš , a od 1988. do 2009. mons. Matija Stepinac koji je uložio mnogo truda na unutarnjoj i vanjskoj obnovi crkve. Sadašnji župnik Josip Golubić nastavio je s radovima na uređenju oltara, svetohraništa i svetišta crkve, te uređenju župnog dvora. Uz župnike, spomenute i sve druge, svoj značajni doprinos davali su i dali mnogobrojni kapelani, đakoni i drugi, dajući danas i vazda sebe zadaćama uzvišenog pastirskog zvanja i poziva u službi Božjoj, navodi Zagrebačka nadbiskupija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
