Stanić: Njemački sinodalni put i njegova prijetnja zajedništvu KC tiče se i Crkve u Hrvata

stanić
Foto: Bernard Čović/Glas koncila

Da je sve opipljiviji strah od crkvenoga raskola ili šizme između Katoličke Crkve u Njemačkoj i sveopće Crkve, do kojega vode nastojanja i većine njemačkih biskupa u sklopu tamošnjega sinodskoga puta, a tiču se npr. labavljenja spolnoga morala i discipline sakramenata koji su sve dalje od službenoga crkvenoga nauka, moglo se zaključiti između redaka u priopćenjima i drugim izjavama nakon što su njemački biskupi završili u petak 18. studenoga svoj ad limina pohod Svetoj Stolici. Naizgled je u Rimu sve bilo u redu, mnogo se razgovaralo, dijalogiziralo, ali čini se da je malo toga zapravo – u redu. Glavni je argument njemačkoga sinodskoga puta i promjena za koje se zauzimaju biskupi, svećenstvo, redovništvo i laikat koji pripada tzv. glavnoj njemačkoj crkvenoj struji da biskupi slušaju što govori i misli Božji narod pa djeluju u skladu s njegovim željama, piše Branimir Stanić za Glas koncila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je polazište na kojem je pred Papom, državnim tajnikom Svete Stolice i predstavnicima dikasterija inzistirao predsjednik Njemačke biskupske konferencije. No opravdano je pitati na koji Božji narod točno misle.

Uglavnom se, naime, fokus njemačkoga sinodskoga puta stavljao na odnos između Crkve u Njemačkoj i Svete Stolice, to jest što će se dogoditi ako većina biskupija koje se nalaze na području Njemačke počne primjenjivati drugačiji nauk jer tako navodno želi većina. No malo se pozornosti pridaje tomu da Božji narod u Njemačkoj nije samo onaj čija stajališta kao u kakvoj parlamentarnoj većini zastupa većina članova Sinodskoga puta.

Toj struji zacijelo ne pripada npr. sve moćnija njemačka vjernička katolička inicijativa »Novi početak« (»Neuer Anfang«) koja je baš u vrijeme pohoda njemačkih biskupa objavila da početkom 2023. ide u svoj ad limina pohod u Vatikan te da nose pred Papu i institucije drugačija stajališta. To je ista inicijativa koja je početkom 2022. papi Franji u Vatikanu predala manifest s oko 6000 potpisa istaknutih katolika koji se ne slažu s njemačkim sinodskim putom, a podupiru ih i pojedini biskupi, kardinali i istaknuti teolozi. Njihovo jačanje, sve veća organiziranost, ali i homogeniziranost, donosi svjetlo u mraku ne samo za Crkvu u Njemačkoj, nego i šire, to jest svima kojima je stalo do jedinstva i očuvanja nepromjenjivosti crkvenoga nauka, pogotovo u pitanjima koja zadiru u čovjekovu narav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njemački “sinodalni put”

Njemački sinodski put napravio je i u kanonskom smislu nekoliko pogrješaka kada je počeo čeprkati po temeljima crkvenoga nauka i nastojati ga mijenjati u skladu s modom. Umjesto da – što je opravdano i poželjno – preispituje pojedine odluke crkvenih vlasti i odgovornosti kad je npr. riječ o spolnim zloporabama (zbog kojih se navodno i krenulo s tamošnjom sinodom), išli su prema promjenama nauka. Drugo što su doveli u pitanje jest crkvenopravno načelo da se nikada ne ide u promjene ako će one ugroziti crkveno jedinstvo. No već na početcima sinodskoga puta u Njemačkoj znalo se da je rizik od raskola izvjesniji nego održavanje crkvenoga zajedništva. Stoga se može pitati je li se sve događalo s predumišljajem.

Sve to donekle se tiče i Crkve u Hrvatskoj jer i ona je sudionica opće sinode koju je na razini sveopće Crkve proglasio papa Franjo i u koju se prema izvještajima biskupskih konferencija iz nekoliko zemalja već uvukla natruha njemačkih sinodskih strujanja. To što je Papa nedavno odlučio da će se sinodski proces na razini opće Crkve produljiti za još jednu godinu šansa je da se homogeniziraju katolici kojima je stalo do crkvenoga jedinstva, i to ne samo u Njemačkoj. U tom smislu mogu se diljem Crkve u svijetu očekivati velika iznenađenja.

O autoru

* Branimir Stanić je od 6. rujna 2020. urednik Glasa Koncila, hrvatskih katoličkih tjednih novina s polustoljetnom tradicijom. Završio je novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, teološku kulturu na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te upisao poslijediplomski studij na Sveučilištu u Salzburgu. U Glasu Koncila zaposlen je od 2007. kao urednik mjesečnoga magazina Prilika, a od 2013. je i zamjenik glavnoga urednika Glasa Koncila. Predavao je na Fakultetu Hrvatskih studija, uredio je više knjiga i izlagao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/glas-koncila.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.