Biskup Aleksandrije i crkveni naučitelj. Jedan od velikana ranog kršćanstva, prozvan je “ocem pravovjerja” i “stupom Crkve”. Ustrajao je u očuvanju katoličke vjere i ljubavi prema živom Bogu.
Danas se spominjemo sv. Atanazija, biskupa i crkvenog naučitelja, koji je umro 373. godine. Rođen je u Egiptu, najvjerojatnije u tadašnjem glavnom gradu Aleksandriji, i to oko 295. godine. Primio je dobar odgoj i zavidnu izobrazbu u helenskoj kulturi, ali je poznavao i koptski jezik i egipatsku kulturu. Kršćanstvo ga je oduševilo, pa je još kao mladić otišao u pustinju kao učenik sv. Antuna pustinjaka, a napisao je i životopis toga velikog isposnika i sveca.
Njegov se najznačajniji teološki rad razvio u obrani Kristova božanstva, za vrijeme borbe s Arijem i njegovim pristašama koji su nijekali Kristovo božanstvo. O tome govore i njegova slavna djela ‘Govor protiv pogana’ i ‘O utjelovljenju Riječi’. Atanazije je također imao priliku pratiti biskupa Aleksandra na I. općem saboru u Niceji, na kojem je osuđeno arijanstvo.
Nakon biskupove smrti, Atanazije ga je naslijedio na biskupskoj stolici u Aleksandriji. Vjerni ga je puk primio s oduševljenjem, a on je s velikim marom obilazio svoju prostranu biskupiju, očinski skrbeći za nju. Kao biskup mnogo je trpio, posebice od klevetnika, zbog kojih je četiri puta bio prognan iz svoje biskupije. Ovaj veliki crkveni čovjek umro je u noći između 2. i 3. svibnja 373. godine.
