Svjetski populacijski dan ili Svjetski dan stanovništva slavi se svake godine 11. srpnja, s ciljem podizanja svijesti o globalnim pitanjima i problemima stanovništva.
Upravno vijeće Programa Ujedinjenih naroda za razvoj je 1989. godine donijelo odluku kojom se 11. srpnja počeo obilježavati kao Svjetski dan stanovništva.
Odabir datuma bio je znakovit: naime, 11. srpnja 1987. g. je diljem svijeta obilježeno rođenje pet milijarditog stanovnika Zemlje upravo u Zagrebu, gdje je u tom trenutku u tijeku bila XIV. ljetna Univerzijada.
Cilj opisane odluke bilo je promicanje svijesti o različitim egzistencijalnim problemima koji zahvaćaju određene segmente svjetskog stanovništva, a naročito o problematici vezanoj uz porast ljudske populacije na Zemlji.
Demografski slom u Hrvatskoj
S druge strane, projekcije Ujedinjenih naroda govore da će 2050. godine Hrvatska imati gotovo 17 posto stanovnika manje ako se javne politike ne promijene.
> Dr. sc. Šterc: Gospodo izvršitelji, praznite Hrvatsku i činite je neuređenom
I zadnje su demografske projekcije Eurostata za Hrvatsku zabrinjavajuće. Broj stanovnika u 2020. godini procijenjen je na 4,05 milijuna, a prognozira nam se smanjenje populacije za 330.000 do 2035. te još toliko do 2050. godine. Hrvatska će, ako Eurostat dobro prognozira, za 30-ak godina biti manja za 660.000 stanovnika.
Pandemija koronavirusa dodatno je negativno utjecala na demografske trendove, tako da se prošle godine u Hrvatskoj bilježi najveći demografski pad u povijesti.
Dr. sc. Stjepan Šterc, predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, poručio je kako je demografija u Hrvatskoj, kao jedan od ključnih nacionalnih problema, nepotrebno ispolitizirana i time odmaknuta od znanstvenog pristupa.
Upozorava kako je prema službenim podatcima Ministarstva uprave Hrvatske u prošloj godini zabilježeno 23.000 više umrlih nego rođenih osoba.
“Ako se ovakvo iseljavanje nastavi i smanji aktivnost aktivnog stanovništva, deficit mirovinskog sustava će se povećavati i pitanje je hoće li se moći pokriti iz proračunskih sredstava. Hrvatska se, prema ocjeni UN-a, nalazi među pet najstarijih populacija u svijetu te u prostoru koji je najugroženije demografsko područje u svijetu”, istaknuo je Šterc.