Tijelo sv. Leopolda Mandića stiže 13. travnja u Zagreb

župa Remete, fb

Povodom izvanrednog jubileja milosrđa, kojeg je za cijelu Katoličku crkvu proglasio papa Franjo, tijelo sv. Leopolda Bogdana Mandića (1866.-1942.) bit će izloženo na štovanje vjernicima u njegovoj Domovini, u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Papa Franjo, proglasivši Padre Pia i našeg sv. Leopolda zaštitnicima i uzorima u Svetoj godini milosrđa, obradovao je cijeli hrvatski narod u domovini i svijetu.

Tijelo sv. Leopolda Mandića, zaštitnika godine milosrđa, koje je boravilo u Rimu od 3. do 11. veljače, dolazi 13. travnja u Zagreb, a od 15. do 18. travnja biti će izloženo na štovanje vjernicima u kapucinskoj crkvi svetoga Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkoj Gornjoj Dubravi. Kroz te dane bit će organiziran cjelodnevni molitveni program, a vjernici će se moći osobno pomoliti pred tim velikim hrvatskim svecem.

Brojne su crkve i Hrvatske katoličke misije u svijetu posvećene tom hrvatskom svecu. Kako je i sam bio iseljenik koji je čeznuo za povratkom u svoju domovinu među svoj narod, ovaj nam događaj ukazuje i na zaštitnika svih naših iseljenika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Relikvije navjestitelja milosrđa i Božjeg praštanja dvojice omiljenih svetaca stigle su u Rim već 1. veljače 2016.i bile izložene u crkvi sv. Lovre u Rimu. U toj glasovitoj rimskoj bazilici 2. veljače bio je proslavljen Dan posvećenog života, a zatim su tijela bila prenijeta u crkvu San Salvatore in Lauro, gdje su se na molitvi okupljale molitvene skupine sv. Padre Pija i sv. Leopolda iz cijelog svijeta.

U petak 5. veljače tijela svetaca milosrđa u procesiji su bila ispraćena do bazilike sv. Petra, gdje su naši sveci zaštitnici bili izloženi na štovanje u blizini otvorenih Svetih vrata bazilike sv. Petra u Rimu. Nazočnost relikvija u tom tjednu u bazilici tijekom Svete godine milosrđa ostat će “važnim znakom potpore za sve misionare i svećenike, jer su Padre Pio i sv. Leopold Mandić bili primjer ustrajnog i strpljivog ispovjednika, pravi svjedoci Božjeg milosrđa. Zovu ih zajedno još sveci ispovjedaonice, jer su obojica neumorno provodili po cijele dane ispovijedajući kolone ljudi.

Hrvatske zajednice u Rimu okupile su se u molitvi i čašćenju pred relikvijama dvojice franjevaca svetaca, posebno ponosni na svojeg sveca sunarodnjaka kojem odlaze već desetljećima na hodočašća u Padovu. Ova je godina ujedno i 150-ta obljetnica rođenja sv. Leopolda pa se u Padovi za 12. svibnja spremaju brojni programi i susreti za hodočasnike koji će doći sa svih strana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema riječima gvardijana samostana kapucina u Padovi, Fra Flaviana Guselle ove godine će Hrvati za Desete susrete Hrvata u Padovi, biti na poseban način uključeni u program proslave.

Očekuju se i brojni državni predstavnici Republike Hrvatske kao i predstavnici Grada Padove. Poznati hrvatski franjevac, misionar i glazbenik u Švicarskoj, fra Šimun Šito Ćorić, za tu je prigodu skladao pjesmu u čast sv. Leopoldu na hrvatskom i talijanskom jeziku „Sveti Leopolde naš“ – „Padre, padre Leopoldo“.

Iz Dubrovnika i Boke Kotorske nam stižu nove dječje slikovnice o životu sv. Leopolda. Nakon duhovnih čašćenja i utjecanja za sve naše potrebe svetom Leopoldu u Rimu i Zagrebu, uslijedit će slavlje i susret u svibnju u Padovi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cijeli program dolaska tijela sv. Leopolda Mandića u zagreb pročitajte ovdje:

13. travnja (srijeda) 2016.

17,00 h dolazak u Zagreb u zagrebačku katedralu
Svečani doček: liturgija dočeka – predsjeda uzoriti gosp. Josip kardinal Bozanić
19,00 Sveta misa: predsjeda mons. Vlado Košić, biskup sisački
Molitveno bdijenje i ispovijed do ponoći

14. travnja (četvrtak) 2016.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cijeli dan tijelo sv. Leopolda bit će u zagrebačkoj katedrali
U 19 sati svečana sveta misa koju će predvoditi uzoriti gosp. Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u zajedništvu s drugim biskupima iz Hr i BiH. i provincijalima
U 19,30 svečani ispraćaj i odlazak tijela u crkvu Sv. Leopolda u Dubravi.
Svečani doček, bdijenje i ispovijed do ponoći

15. travnja (petak) 2016.

U 7.30 sveta misa
Cijeli dan posmrtni ostatci bit će izloženi na štovanje vjernicima i hodočasnicima.
U 11.00 sveta misa
U 19.00 svečana sveta misa: predvodi Dubrovački biskup Mate Uzinić, predsjednik Vijeća HBK za posvećeni život i Družbe AŽ.

16. travnja (subota) 2016.

U 7,30 sveta misa
U 11,00 sveta misa predvodi mons. Ivica Petanjak, biskup krčki, dolaze hodočasnici s Krka.
U 19,00 sveta misa

17. travnja (nedjelja) 2016.

Mise po nedjeljnom rasporedu:
U 7,30 sveta misa
U 09,00 sveta misa
U 11,00 sveta misa: predsjeda mons. Ilija Janjić, kotorski biskup
U 19,00 sveta misa: predsjeda uzoriti gospodin Vinko kardinal Puljić
U sve dane svećenici će biti na raspolaganju za ispovijed

18. travnja (ponedjeljak) 2016.

U 7,30 sveta misa
Oproštaj vjernika i odlazak u Sloveniju

U 9,00 polazak u Ljubljanu
Oko 11,30 u kapucinskoj crkvi sv. Stjepana svečani doček
Predsjeda: nadbiskup mons. Stane Zore
Braća iz Slovenije će organizirati svečani doček
Oko 17,00 odlazak za Padovu

Hrvatski katolički svetac i ekumenist Leopold Bogdan Mandić

Hrvatski katolički svetac i ekumenist Leopold Bogdan Mandić rođen je 12. svibnja 1866. u Herceg Novom kao jedanaesto od 12-ero djece u obitelji Petra i Karoline (rođ. Carević) Mandić. Kako je bio slabašan i ne odveć dobrog zdravlja kršten je mjesec dana nakon rođenja kao Bogdan Ivan. Velik interes za duhovnost pokazuje već u djetinjstvu. Kako je kapucinski samostan u Herceg Novom tada potpadao pod venecijansku provinciju u dobi od 16 godina mladi Bogdan odlazi u kapucinsko sjemenište u Udinama (Italija).

Nakon dvije godine provedene u Udinama 1884. prelazi u samostan Bassano di Grappa kako bi stupio u novicijat. Tu 20. travnja postaje članom kapucinskog reda i uzima ime fra Leopold. Zavjetuje se u svibnju 1885. godine. Na teološki se studij upisuje na sveučilištu u Padovi da bi potom školovanje nastavio u Veneciji gdje i ostvaruje želju za stjecanje svećeničkog zvanja 20. rujna 1890. Kako mladu misu nije mogao služiti među svojima, u zamjenu im je poslao fotografiju. Kao mladomisnik izražava želju vratiti se u domovinu i raditi na jedinstvu Istočne i Zapadne Crkve. No, dodijeljene su mu druge službe.

U periodu od 1890. do 1906. obnašao je razne redovničke dužnosti unutar venecijanske provincije. Tako je jedno vrijeme bio poglavar samostana u Zadru te neko vrijeme u Rijeci i Kopru. Od 1906. pa do svoje smrti redovničke je dužnosti obnašao u Padovi. Izuzev jedne godine koje je tijekom Prvog svjetskog rata proveo u internaciji u južnoj Italiji (1917.) jer se nije htio odreći hrvatstva, te kratkog perioda tijekom kojeg će boraviti u Rijeci (1923.). U Padovi je bio odgojitelj studenata filozofije te predavač patristike. Više je godina iz Padove putovao u Veneciju gdje je mlade kapucine učio hrvatskom jeziku koji će im trebati u pastoralnom radu među hrvatskim vjernicima.

Zadnjih je četrdeset godina života proveo u Kapucinskom samostanu u Padovi ispovijedajući vjernike satima. Pohodili su ga tzv. mali ljudi, ali i ugledni građani: radnici i industrijalci, studenti i profesori, intelektulaci, vojnici i časnici. Ali i časne sestre redovnici, svećenici pa i biskupi. U potpunosti je bio predan ispovjedanju jer za njega je ispovjedaonica bila mjesto ekumenskog djelovanja gdje molitvom ustraje na cilju da svi budu jedno.

Iz rodnog Herceg Novog ponio je podjelu kršćana na rimokatolike i pravoslavce. Ta rana ga je pekla i žrtvovao se kako bi se ta rana zaliječila. Uz ljubav prema svojoj domovini Hrvatskoj gajio je i ljubav prema svim slavenskim narodima te prema svojoj novoj domovini Italiji i njezinu narodu. Radio je na građenju mostova među ljudima i narodima i bio je svojevrsna preteča ideje ujedinjene Europe.

Zlatnu je misu proslavio 22. rujna 1940. Nakon toga njegovo će se zdravlje ubrzano pogoršavati. Smrt ga je sustigla 30. srpnja 1942. kada se oblačio za svetu misu, koju nikako nije propuštao. U jednom trenutku obuzela ga je samrtna slabost, a on je umirući izgovarao riječi molitve Zdravo Kraljice.

Njegov grob, koji se prvotno nalazio na gradskom groblju, postao je stjecište njegovih brojnih štovatelja. Kasnije njegovi posmrtni ostaci biti će preneseni u grobnu kapelicu u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Padovi. Postupak za proglašenje fra Leopolda Mandića blaženim pokrenut je 1946. Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI. 2. svibnja 1976., a svetim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 16. listopada 1983. Spomendan Svetog Leopolda slavi se 12. svibnja.

Sveti Leopold iz Herceg Novog

Nakon ekshu­ma­cije iz grob­nice u kojoj sve­čevo tijelo počiva od 1963. g., relik­vije su pod­vrg­nute struč­noj ana­lizi odnosno rekog­ni­ciji. Samo medi­cin­sko ispi­ti­va­nje tra­jalo je 49 dana, od 12. lis­to­pada do 30. stu­de­nog prošle godine.

“Ne mogu ne defi­ni­rati odlič­nim sta­nje oču­va­nja tijela Svetog Leopolda, nad kojim je zad­nje ispi­ti­va­nje oba­vio 1976. prof. Virgilio Meneghelli”, rekao je prof De Caro, vodi­telj struč­nog tima . “U odnosu na prije 39 godina, koris­teći se pos­ljed­njim teh­no­lo­gi­jama, pod­vrg­nuli smo sve­čeve relik­vije CT-u pomoću kojeg smo sni­mili 3000 slika, koje su nam po prvi puta omo­gu­ćile pre­is­pi­ti­va­nje s upot­pu­nje­nom ana­li­zom i vanj­skih i unu­tar­njih dije­love tijela. Na naše izne­na­đe­nje, utvr­dili smo da su još uvi­jek pri­sutni dije­lovi mozga i srca”. Ovo otkriće je uis­tinu neo­bično, jer je poz­nato da se i u neras­pad­nu­tim tije­lima sve­taca „meki” organi u pra­vilu ne oču­vaju poput osta­lih dije­lova tijela.

Nakon obav­lje­nog medi­cin­skog ispi­ti­va­nja, prešlo se na rekons­truk­cij­ske zahvate koji su podra­zu­mi­je­vali izradu nove maske za lice koja je naprav­ljena po modelu iz 60-ih godina proš­log sto­ljeća koji se čuva u samos­tanu te pre­mje­šta­nje samog tijela. Rad na pre­mje­šta­nju tijela i smje­šta­nju u novi sar­ko­fag povje­ren je vero­ne­škom struč­njaku Lineu Tabarinu. Nova maska na licu je izra­đena od poli­ure­tana, a ručno su je osli­kale dvije umjet­nice, časna ses­tra iz Napulja i pro­fe­si­onalna kaza­lišna viza­zi­štica iz Trevisa. Tijelo je polo­ženo u novi sar­ko­fag izra­đen od pro­zir­nog mate­ri­jala. Sarkofag nosi latin­ski nat­pis: “Sanctus Leopoldus a Castronovo” koji u pri­je­vodu glasi: “Sveti Leopold iz Herceg Novog”.

Sićušni Hrvat koji je, milošću Božjom i svojim marom, postao orijaš duhom

Vjerujem da je cijelu Crkvu u hrvatskom narodu, a posebice hrvatske kapucine, pa i sve druge redovnike i redovnice i vjernike, obradovala odluka Svetog Oca da svetog Leopolda Bogdana Mandića proglasi jednim od zaštitnika ove jubilarne godine, istaknuo je provincijal Šarčević. Podsjetio je na činjenicu da je za vrijeme šeste sinode biskupa u Rimu, koja je raspravljala o “pomirenju i pokori u poslanju Crkve” papa Ivan Pavao II. proglasio 16. listopada 1983. svetim našeg zemljaka sv. Leopolda B. Mandića. Tako ta dva važna događaja u novijoj povijesti Crkve – Sinodu iz 1983. i Godinu milosrđa 2016. povezuje jedan sićušni Hrvat koji je, milošću Božjom i svojim marom, postao “orijaš duhom, kojim se dobri Bog poslužio da nebrojenim dušama olakša breme života”, kako je to rekao bl. Stepinac. Na taj je način svima nama pokazao put kojim danas trebamo kročiti, napisao je u svom osvrtu fra Jure Šarčević na izbor sv. Leopolda Bogdana Mandića za zaštitnika Svete godine milosrđa.

Fra Jure na kraju je istaknuo: “Nadamo se da ćemo i mi u Hrvatskoj imati priliku vidjeti uživo, pomoliti se i dotaknuti posmrtne ostatke tijela sv. Leopolda Bogdana. Naime, već smo poduzeli korake da i mi u našoj crkvi Sv. Leopolda Mandića, u Zagrebu-Dubrava, nakon Rima, izložimo tijelo sv. Leopolda vjernicima na štovanje. Bit će to, vjerujemo, radostan događaj za sve brojne štovatelje toga Božjeg miljenika u hrvatskom narodu.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.