Tito je, navodno na prijedlog zloglasnog Ivana Krajačića (“Drug Stevo”), odlučio Goli otok pretvoriti u logor za političke disidente. Na današnji dan iskrcan je na Goli otok prvi kontigent od oko 1.200 zatvorenika. Za njih su prethodno sagrađene barake, a zgrade logora morali su podići oni sami. Ukupno je do kraja Jugoslavije na Golom otoku zatočeno između 16.000 i 32.000 zarobljenika.
Taj otok između Raba i Krka bio je stoljećima nenaseljen, a služio je za ispašu ovaca stanovništvu iz okolnih područja. Na njemu je bilo samo nekoliko sezonskih pastirskih stanova i cisterni za skupljanje kišnice. Prvi put je upotrijebljen kao zarobljenički logor za vrijeme Prvog svjetskog rata, kad je Austro-Ugarska na njemu smjestila ruske zarobljenike s Istočnog bojišta.
Nakon Drugog svjetskog rata Tito je, navodno na prijedlog zloglasnog Ivana Krajačića, odlučio Goli otok pretvoriti u logor za političke disidente. Spomenuti Ivan Krajačić bio je poznat pod nadimkom “drug Stevo” i bio je prvi šef OZNA-e za Hrvatsku. OZNA je kratica za Odjeljenje za zaštitu naroda i prethodnica je UDBA-e i bila je na zlu glasu po brutalnosti i mučenju ljudi.
Na današnji dan 1949. iskrcan je na Goli otok prvi kontigent od oko 1.200 zatvorenika. Za njih su prethodno sagrađene barake, a zgrade logora morali su podići oni sami. Ukupno je do kraja Jugoslavije na Golom otoku zatočeno između 16.000 i 32.000 zarobljenika. Ženski zatočenici stavljani su na susjedni otok Sveti Grgur. Robijaši na Golom otoku morali su obavljati prisilni rad u kamenolomu i u rudnicima boksita. Mnogo zarobljenika stradalo je od loših uvjeta ili su počinili samoubojstvo.
„Kad bi se čovjeku u normalnim uvjetima pružila šansa da izabere smrt ili sve ono što smo mi, golootočani, preživjeli, mnogi bi se odlučili za smrt. Ali, kad te postupno dovedu u stanje instinktivnog nagona za životom, onda se za smrt opredjeljuju rijetki pojedinci“, svjedočanstvo je jedne od žrtava jednog od najbrutalnijih koncentracijskih logora Europe.
Većina zloglasnih logora bila osnivana u ratno vrijeme, Goli Otok bio je logor osnovan u mirnodopsko vrijeme, te je i danas poznat kao jedno od najvećih mučilišta poslijeratne Europe.
Goli Otok je i danas simbol sveukupnog zla komunističkog sustava i diktatora Josipa Broza Tita.
Dr. Zlatko Hasanbegović o Golom Otoku i ostavštini komunističkog režima danas:
Tekst se nastavlja ispod oglasa
