(VIDEO) Glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić: ‘Odgovorno tvrdim da je svih ovih 15 godina bleiburška misa vrlo pomno pripremana’

Foto: snimka zaslona

Odluka austrijske biskupije o zabrani mise na Bleiburškom polju izazvala je lavinu reakcija u Hrvatskoj. O tome se razgovaralo i u U mreži Prvog na HRT-u.

O ovoj temi govorili su saborski zastupnici Branko Bačić (HDZ), Joško Klisović (SDP) te glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić.

“Sabor će inzistirati na tome da se održi komemoracija na bleiburškom polju. Sam način, kako i na koji način, je stvar dogovora s HBK i s organizatoroom počasnim bleiburškim vodom. Nastojat ćemo u idućem vremenu iznaći mogućnost kako je najprimjerenije u ovim novim okolnostima obilježiti komemoraciju na Bleiburgu“, rekao je Branko Bačić.

“To je jedna tekovina slobodne Europe na kojoj je sazdana i Austrija, a sazdana je i Hrvatska, no Austrija je to uspjela umetnuti u svoje zakone i sada je vjerno i dosljedno te zakone i poštuje. I zato su prošle godine također bili kažnjeni ljudi koji su nosili ustaške odore od strane austrijske policije odnosno auustrijskih državnih vlasti”, smatra Joško Klisović.

Čuli smo svi proteklih dana I obrazloženje Austrijske Koruške Crkve, kako se na toj misi, na komemoraciji, nije dovoljno distanciralo od ideologije fašizma. Kako vi na to odgovarate? Uporno se ponavlja da na samoj misi, koja je u konačnici zabranjena, takvih obilježja nije bilo…I isticanja?”, upitala je voditeljica Ancića.

Dakle ovako, ja bih htio samo podsjetiti. Dakle, svi jako dobro znamo što se dogodilo na Bleiburgu, zapravo, to je bila ona početna stanica rekao bih, prva postaja Križnoga puta, pa sve do južnih granica tadašnje države. Na tome mjestu, budući da se o tome u našoj Hrvatskoj tadašnjoj državi uopće nije smjelo govoriti, komemoriralo se na tadašnjem mjestu još od 1953.g. Velečasni Vilim Cecelja je dolazio onamo I komemorirao tu, jednu od najvećih tragedija hrvatskog naroda. To je činjenica.

Nakon toga, dakle uspostavom i dolaskom suverene i neovisne RH isto tako se nastavilo sa tim komemoracijama. HBK se uključila 2003.g., ako hoćete, upravo zato da se očuva dostojanstvo toga euharistijskoga čina. Mi vjernici svoje pokojne komemoriramo misom, dakle najuzvišenijom molitvom Crkve, gdje se sjećamo muke, smrti i uskrsnuća spasitelja našega Isusa Krista. Dakle, od te 2003., kad je Hrvatska biskupska konferencija preuzela organizaciju toga misnoga slavlja, to su misno slavlje predvodili biskupi iz Hrvatske i BiH, jer je zapravo u tom operativnom dijelu misu organizirao Ured dušebrižništva za Hrvate izvan RH, a to je jedno zajedničko tijelo biskupske konferencije BiH i HBK.

Ja sam osobno nazočio misi na Bleiburgu prošle godine. Dakle, odgovorno tvrdim da je ta misa uvijek pomno pripremana. Sve propovijedi hrvatskih biskupa su javno dostupne. I sam sam, pripremajući se za ovu emisiju malo išao internetom, prisjetiti se nekih propovijedi. Iščitao bih i neke dijelove iz tih propovijedi. Dakle, odgovorno tvrdim, svih ovih 15 godina ta je misa vrlo pomno pripremana, bila je krajnje dostojanstvena, bez ikakvih transparenata, bez ikakvih nepriličnosti koje ne priliče takvom jednom činu.

HBK nije organizator komemoracije na Bleiburgu, to isto moramo reći. Glavni organizator komemoracije na Bleiburgu je Počasni Bleiburški vod. Dakle, mi imamo jedan prostor na kojem se misa treba služiti, na nama je bilo da tu misu organiziramo na najdostojanstveniji mogući način. Ponovno ponavljam, tvrdim, u tom dijelu koji se odnosio na HBK, kažem svaki onaj dobronamjeran koji želi vidjeti poruke koje su odaslane iz propovijedi s tih misa, sam tijek mise…  

Dakle, jedan od razloga zašto se HBK uključila 2003 g., i mislim da je dobrim dijelom i doprinijela da mnoge stvari idu u pravome smjeru, je i taj što se znalo na tom samom prostoru, dakle imate, ne znam koliko poznate taj prostor, imate jednu nadstrešnicu za zbor, oltarski prostor i govornica je s druge strane. Često se znalo koristiti ovaj oltarni prostor i za one govore koji su znali uslijediti poslije. Razumijete, dakle poslije mise. Kako bi to doista odvojili jedno od drugoga, jer mi misom komemoriramo žrtve, i to je bilo temeljno za što je bila zadužena HBK. Da bi se odvojile te neke stvari, ne možemo mi odgovarati za nešto što je izvan toga.

Kad me pitate, ovaj prostor za misu, tamo su bili redari. Prošle godine su bile jake policijske snage Republike Austrije. Ja ću vam, evo, iz prve ruke reći. Baš sam stajao u oltarnom prostoru, dakle prošle godine misu je predvodio predsjednik HBK, Želimir Puljić. Nakon što je završila misa, bez ikakvih incidenata, bez ikakvih transparenata, bez ičega, u onom drugom dijelu dolje započeli su prigodni govori. Između ostalog, govorio je predsjednik Hrvatskog sabora, g. Jandroković. I u tom trenutku su započela nekakva pištanja, zviždanja itd., dakle kažem, izvan misnoga slavlja. I u jednom trenutku je nastalo nekakvo komešanje tamo u drugom, trećem redu, dakle ne u ovom središnjem dijelu nego lijevo, unutar tog prostora da se razumijemo. Nastalo je neko komešanje i vidjeli smo da austrijska policija odvodi neke ljude u stranu. Nakon toga smo sutra imali prigode čitati u novinama da je netko diazo ruke i da je zbog toga intervenirala policija. Dakle, to nije bilo za vrijeme misnoga slavlja, to je bilo nakon misnoga slavlja, kažem, istina u tom prostoru, ali malo izmaknuto na lijevoj strani.

Tu je misu organizirao Ured za dušebrižništvo izvan domovine, zajedničko tijelo Biskupske konferencije BiH i HBK. Ja u ovom trenutku ne bih ništa nagađao, još su dva mjeseca do te komemoracije. Razgovori su u tijeku, kao što ste mogli čuti i HBK je poslala jedno pismo i Austrijskoj konferenciji. Trenutni apostolski upravitelj biskupije Klagenfurt je imao pravo poduzeti ovako nešto. Mi smo sa žaljenjem primili tu odluku, dakle kažem, što će se dalje događati u ovom trenutku mi je jako teško predvidjeti i procijeniti.

Mi smo svi jedna crkva i otvoreno mogu reći da me tim više to žalosti, jer mi ovdje želimo govoriti o misi, o jednom duhovnome činu. Bojim se da se na ovakav način stvari doista politiziraju. Jer ta naša misa, svih ovih 15 godina, svatko dobronamjeran, znači znali su da se ne može nitko sakriti, može doći iščitati. Dozvolite mi, 3 rečenice samo. Na primjer, uzeo sam ogledno primjer iz propovijedi zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića, upravo na tome mjestu, na Bleiburgu, u Austriji: “Dok danas komemoriramo strašnu Bleiburšku žrtvu ovdje u Austriji, s grozom mislim i na Jasenovački ustaški logor. Smatram nužnim upravo ovdje reći da nam se zbog vjernosti Bogu, i ljubavi prema Hrvatskoj ne smije zamagliti pogled ni pred čijim zločinima. U tom duhu ponavljam riječi blaženog Alojzija Stepinca, koji je bez ikakve dvoznačnosti javno, usred rata u veljači 1943. godine Jasenovački logor nazvao sramotnom ljagom, a za ubojice u njemu izjavio da su najveća nesreća Hrvatske. Ali hrvatsko društvo zaslužuje svima dosežnu, i koliko je više moguće cjelovitu istinu. To je riječ koja se najviše spominjala na svih ovih 15 godina komemoracija.

Kao kršćanin i kao Hrvat, bio bih nedostojan i jednoga i drugoga imena kada bih i u primisli nosio opravdanje nečijeg zločina. Ta zar netko uistinu misli da boli nedužnih koje su prouzročili pripadnici iz hrvatskog naroda, nisu i moje boli. No jednako tako, bio bih nedostojan čovještva, kad ne bih prokazao laž i nepravdu nanesenu hrvatskome narodu.”

“Kad govorimo o zločinu, onda govorimo o zločinu, tu nema dvojbi. I doista bi bili nedostojni kršćanskog imena kad na bilo koji način opravdavamo bilo što. Svake godine, ako se sjećate od 2000. g. papa Ivan Pavao II je u jubilarnoj godini početka novog tisućljeća javno pozvao katolike diljem svijeta na čišćenje pamćenja. A to je ono što nam svima treba, rekao bih cijela i naša europska civilizacija ima strašno puno sjena u svojem sjećanju, u svojoj povijesti, kojih se treba sjećati i koje treba čistiti. Svake godine u petak, žalosni petak uoči Cvjetnice, tako će biti i ove godine, biskup Škvorčević, na čijem se području nalazi prostor bivšeg logora Jasenovac, slavi misu za sve stradale u tome logoru. I evo, u nekoliko navrata mu se pridružio u toj molitvi, na toj misi, i episkop slavonski Srpske pravoslavne crkve“, zaključio je glasnogovornik HBK.

Izvor: narod.hr/HRT