Dvorište jedne od najljepših gornjogradskih palača, Erdody-Drašković u Opatičkoj 29, gdje je smješten Državni arhiv u Zagrebu, svečano je otvoreno u četvrtak, s ciljem da se Arhiv više otvori javnosti i predstavi svojim sugrađanima.
“Želimo da Zagreb postane svjestan svog arhiva i njegova gradiva, da se zna kako se u njemu čuvaju dokumenti važni za grad i da građani ovdje mogu dobiti odgovore na brojna svoja pitanja”, rekla je ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu Živana Heđbeli.
Napomenuvši kako je najstariji dokument koji Arhiv čuva iz 13. stoljeća, isprava kojom Gradec dobiva na korištenje jednu šumu, Heđbeli je ustvrdila kako bi željeli da i za osam stoljeća Zagrepčani imaju priliku upoznati svo bogatstvo današnjeg života u gradu.
Za to nam je potrebna pomoć naših suvremenika, pa ih pozivamo da nas posjete i nadamo se da će ih to potaknuti da kod nas pohrane svoje gradivo za budućnost, dodala je.
Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti, istraživačica i dugogodišnja korisnica Arhiva, upozorila je na loše stanje zgrade u kojoj je smješten i pozvala nadležne da ju što prije obnove. Nedopustivo je da se i dalje oteže s njezinom obnovom, ocijenila je.
Podsjetila je kako je Arhiv šezdesetih godina bio prilično zatvorena i samodostatna ustanova, no zahvaljujući njegovim ravnateljima postupno se otvarala, što je najvidljivije u kulturnim aktivnostima koji uobičajeno nisu primarna djelatnost arhiva.
Veće otvaranje građanima pozdravio je i Kristijan Ugrina, glumac i susjed Arhiva, napomenuvši da je takva institucija neupitno nužna jer “ako ne znamo čuvati povijest, teže ćemo graditi budućnost”.
Izložba u dvorištu: Zagreb na starim fotografijama
U dvorištu palače postavljena je izložba “Šetnja Zagrebom dokonog Purgera” s replikama starih fotografija koje prikazuju Zagreb od druge polovine 19. stoljeća, među kojima najstarije prikazuju Zagreb neposredno prije potresa 1880., sve do kraja prve polovine 20. stoljeća.
Fotografije iz Arhiva oslikavaju grad kroz više tematskih cjelina, od gradskih ulica, trgova, crkava i škola do tvornica, vojarni i kavana, a prati ih opisni tekst. Naziv i koncepcija izložbe inspirirani su istoimenim prilogom u Reviji Zagreb s početka četrdesetih godina 20. stoljeća.
Državni arhiv u Zagrebu osnovan je 1907. pod upravom Družbe “Braća hrvatskog zmaja”, a danas pohranjuje gradivo u skoro 1300 arhivskih fondova i zbirki. Čuva građu nastalu djelovanjem upravnih i javnih službi, pravosuđa, prosvjetnih, kulturnih, socijalnih i zdravstvenih ustanova, bankarskih i novčarskih zavoda te obiteljske i osobne fondove.
Tijekom godine Arhiv u prosjeku posjeti oko 1700 korisnika i obradi se oko šest tisuća korisničkih zahtjeva, po čemu je drugi u Hrvatskoj, nakon Hrvatskog državnog arhiva.
Osim u Opatičkoj Arhiv djeluje u Aveniji Dubrovnik, čiji spremišni prostor na tri tisuće četvornih metara predstavlja najmodernije uređen među domaćim državnim arhivima.
Na otvorenju dvorišta, koje će se radnim danima biti dostupno za razgledavanje uz prethodnu najavu, nekoliko su skladbi izveli violinistica Katarina Kutnar i gitarist Lovro Peretić.
