Hrvatsko katoličko sveučilište uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstva kulture Republike Hrvatske organizirali su znanstveno-stručni skup Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi. Prvi dio skupa održan je u srijedu, 9. listopada 2019. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“, a drugi dio održat će se u Subotici 11. listopada 2019. godine.
Pozdravnu riječ sudionicima skupa uputio je rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić. Kulturu Hrvata u Vojvodini smatramo i dijelom vlastite, te kao takva ona zaslužuje veću pozornost i potporu iz matične domovine, istaknuo je rektor Tanjić. Istom je spomenuo kako je skup o vojvođanskim Hrvatima ispunjavanje dijela znanstvene strategije, znanstvene i nastavne djelatnosti koje Hrvatsko katoličko sveučilište posvećuje istraživanju povijesti, kulture i identiteta Hrvata izvan Hrvatske. „Ovaj skup je na tragu znanstvenoga skupa „Demografske promjene i kulturna baština Hrvata Boke kotorske“ koji je održan prije dvije godine na našem Sveučilištu, a kojega su također podržali Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture. Planiramo u narednom razdoblju organizirati znanstvene skupove koji će biti posvećeni i drugim hrvatskim autohtonim manjinama i hrvatskom iseljeništvu.
Međutim, ne želimo se samo zadržati na održavanju znanstvenih skupova, već smo odlučili znanstvene i nastavne kapacitete Sveučilišta staviti u funkciju akademskoga osnaživanja hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske. U tom smislu smo ponudili mogućnost besplatnoga studiranja na dodiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima Hrvatskoga katoličkog sveučilišta za pripadnike hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske. Program je zaživio i od ove godine imamo studenta na preddiplomskom studiju sociologije koji nam dolazi iz Crne Gore. Na doktorskom studiju povijesti imamo kandidata koji je danas s nama u ulozi izlagača, mladoga kolegu povjesničara Vladimira Nimčevića koji dolazi upravo iz Vojvodine.“
U ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske pozdravnu riječ uputio je savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu dr. sc. Milan Bošnjak koji je rekao da će znanstveno-stručni skup na Hrvatskom katoličkom sveučilištu tematizirati i na znanstveni i analitički način progovoriti o ključnim fenomenima, o povijesti i sadašnjosti te dati i pogled u budućnost o našim sunarodnjacima u Vojvodini. Naglasio je kako Hrvati koji žive u Srbiji postaju svakodnevna tema i u žarištu su interesa te spomenuo rad Vlade Republike Hrvatske koja je donijela odluku o podupiranju strateških projekata Hrvata koji žive u Vojvodini. Istaknuo je kako vjeruje da ovakvi skupovi pomažu u tome da Hrvati u Vojvodini dobiju poziciju koju zaslužuju, odnosno da se osjete kao integrativni dio hrvatskoga naroda. Rekavši kako je važno da Hrvati u Vojvodini ostvare što višu razinu manjinskih prava te da budu snažan i afirmativan dio društva koji će srbijansko društvo vući prema naprijed, dodao je: „Mi se ne može zadržati na tome da očuvam ono što je nekada bilo, nego to moramo uklopiti u suvremene forme i dati im suvremeni sadržaj. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske davao je svoju potporu do sada i tako će i nastaviti“, rekao je Bošnjak. Zahvalio je i Hrvatskom katoličkom sveučilištu na raspisivanju kvota za pripadnike hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.
Svoju pozdravnu riječ uputio je i zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivan Tepeš, istaknuvši važnost znanstvenog pristupa temi vojvođanskih Hrvata i Hrvata u iseljeništvu općenito. „Bitno je da se organizira što više ovakvih skupova. Drago mi je da su danas ovdje prisutne sve institucije koje se bave ovom tematikom. Nadam se da ćemo se uključiti u suradnju s Hrvatskim katoličkim sveučilištem te se nadam što boljim i vidljivijim rezultatima s ovoga skupa kako bi ti rezultati bili jedan jaki argument za održavanje identiteta Hrvata u Vojvodini“, zaključio je Tepeš.
Prisutnima se obratio i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov. „Stanovita ganutost me svladala što sam ovdje s vama jer je ovo djelatno priznanje za napore koje mi činimo usprkos svemu u području znanosti i kulturnih praksi u Vojvodini“, istaknuo je Žigmanov. Naglasio je kako su Hrvati u Vojvodini dugostoljetno stanovništvo s bogatom baštinom o kojoj se još uvijek malo zna što je, kako je istaknuo, posljedica određene zanemarenosti svega hrvatskoga gdje god ono bilo. Žigmanov je istaknuo i kako mu je drago što je dio ovoga znanstveno-stručnog skupa jer se upravo ta zanemarenost na najbolji mogući način ukida organizacijom i sudjelovanjem na ovakvim događanjima. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata ima potpisane sporazume o suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskim fakultetom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te s Hrvatskim institutom za povijest. Suradnja sa znanstvenim institucijama nužna je za rad Zavoda, stoga je Žigmanov rekao da se nada da će u budućnosti doći do produbljenja praksi zajedničkog financiranja i organiziranja ovakvih skupova. „Bez širenja se nećemo moći održati i dati odgovore na sve izazove s kojima se suočavamo. Bili bismo sretni kada bi cjelokupna struktura vlasti u Hrvatskoj dala cjelovitu podršku praćenu djeltanom zauzetošću“, zaključio je Žigmanov.
U zagrebačkom dijelu znanstveno-stručnog skupa izlaganja su održali:
- dr. sc. Dražen Živić: Demografska bilanca Hrvata u Vojvodini (2002. – 2017.)
- dr. sc. Milan Bošnjak: Rad i djelovanje međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu nacionalnih manjina, s posebnim naglaskom na Međuvladin mješoviti odbor za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Srbije
- Darko Baštovanović, mag. polit.: Bilateralni okvir zaštite hrvatske nacionalne manjine u Srbiji u procesu EU integracija Srbije
- Tomislav Žigmanov, prof.: Prvih deset godina Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – osnovne činjenice
- Katarina Čeliković, prof.: Kulturna scena Hrvata u Vojvodini i izazovi njezine održivosti
- dr. sc. Jasminka Dulić: Nacionalni identitet Hrvata u Vojvodini
- doc. dr. sc. Krešimir Bušić: Sociokulturni identitet Hrvata u Vojvodini s posebnim osvrtom na povijesno-religijsku sastavnicu
- Vladimir Nimčević, mag. hist.: List „Neven“ u procesu afirmacije hrvatskog nacionalnog identiteta kod bunjevačko-šokačkih Hrvata (1918. – 1941.)
- izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta: Hrvati u Vojvodini između granica, identiteta i državljanstva
prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić: Riječi kao čuvari identiteta - doc. dr. sc. Filip Galović: Pogled na govor Monoštora i njegov leksik
- doc. dr. sc. Jadranka Kraljević: Veliki bunjevački sin: akademik Gaja Alaga, poznati svjetski teorijski fizičar
- Mislav Matišić, mag. hist. et mag. educ. geogr. et hist.: Pokušaji odcjepljenja Petrovaradina od Novog Sada 1935. i 1940. godine
- Ivana Andrić Penava, prof. pov.: Crkva Presvetog Trojstva u Kukujevcima – simbol stradanja i opstojanja vojvođanskih Hrvata
