(VIDEO) Tvrtko Krpina: ‘Nastavlja se udruženi pothvat HDZ-a i SDP-a protiv promjene izbornog sustava’

Foto: Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

“Bivši Milanovićev ministar uprave Arsen Bauk kaže kako neće podržati uvođenje elektroničkog i dopisnog prijedloga kako se ne bi povećao utjecaj Hrvata koji žive izvan Hrvatske na izbore. Na taj način izrazio je prijezir prema svim našim sunarodnjacima izvan Hrvatske, ali i pokazao neznanje.”, istaknuo je Tvrtko Krpina, član Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O prijedlozima da se omogući dopisno i elektroničko glasovanje, Arsen Bauk, bivši ministar uprave u Milanovićevoj vladi (od 2011. do 2016.) i aktualni predsjednik kluba zastupnika SDP-a izjavio je za RTL da SDP “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektronsko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”.

> (VIDEO) Bauk: ‘SDP neće podržati elektroničko i dopisno glasovanje da se ne bi povećao utjecaj Hrvata koji žive izvan RH na izbore’

> Tvrtko Krpina: Plenković je tvrdio da Hrvatska ‘nema uvjeta’ za elektroničko glasovanje – koronakriza dokazala je suprotno!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Zašto Plenković brani dopisno i elektroničko glasovanje?

Prenosimo objavu s Facebook stranice GI Narod odlučuje koja se u svojoj referendumskoj inicijativi, između ostalog zalaže i za uvođenje elektroničkog i dopisnog glasovanja koje je standard u državama Europske Unije i šire.

Tvrtko Krpina primijetio je važnost uvođenja elektroničkog glasovanja te istaknuo opstrukcije vladajućih:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nakon što su zaustavili referendum GI Narod odlučuje, udruženi pothvat HDZ-a i SDP-a protiv promjene izbornog sustava nastavlja se punom snagom čak i u ovim izvanrednim okolnostima. Bivši Milanovićev ministar uprave Arsen Bauk kaže kako neće podržati uvođenje tog prijedloga kako se ne bi povećao utjecaj Hrvata koji žive izvan Hrvatske na izbore. Na taj način izrazio je prijezir prema svim našim sunarodnjacima izvan Hrvatske, ali i pokazao neznanje. Morao bi znati kao bivši ministar uprave. kako bez obzira na glasove iseljeništva, dogovorom HDZ-a i SDP-a iz 2010. godine, broj zastupnika koje iseljeništvo može izglasati je uvijek isti, a to je tri.”

Krpina ističe kako bi se uvođenjem ostvario važan korak u povećanju demokratizacije političkog sustava, odnosno povećao bi se broj građana koji izlaze na izbore. Upozorio je da se brojni građani izvan Domovine suočavaju s poteškoćama pri ostvarivanju svog Ustavom zajamčenog prava, a u konačnici hrvatskom je iseljeništvu glasovanje otežano.

“Također, ne samo da Hrvati van Domovine, ne mogu glasati, već se prije svakog glasovanja moraju registrirati, a potom putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim biračkim mjestima mogli ostvariti svoje građansko pravo, a to je sudjelovati na izborima. Zbog tog namjernog otežavanja, danas samo 1,5 posto iseljeništva redovito konzumira to pravo. Zabrinjava taj totalitarni mentalitet koji nekim građanima želi osporiti izlazak na izbore.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je Krpina još poručio pogledajte u videu:

Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jesu olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje više od 400.000 hrvatskih birača s prebivalištem izvan domovine koji ne samo da ne mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo. Također, to bi omogućilo svim hrvatskim državljanima, na primjer onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.

Ideju dopisnog i elektroničkog glasovanja, koja je bila jedan od prijedloga GI Narod odlučuje, podržao je Most i Domovinski pokret Miroslava Škore.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Dakle, možemo reći da je u trenutnoj krizi, možda više nego ikad prije, svoju supersnagu pokazao ONLINE svijet. Veliko je to postignuće ljudske pameti, ali svakako i veliko postignuće svjetskih politika koje su bile voljne poticati razvoj tehnologija, ali i omogućavati razvoj tržišta i demokracije… Jedna od glavnih teza opstruiranja referendumskog procesa od strane političkih elita na čelu sa premijerom Plenkovićem i tadašnjim njegovim ministrom Kuščevićem, trenutnim osumnjičenikom za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, bila je teza da je u Hrvatskoj nemoguće uvesti elektroničko glasovanje jer za to još uvijek nemamo uvjete. Unatoč gotovo svakodnevnoj samohvali istih elita koje tvrde da se ulaže u modernizaciju i digitalizaciju zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, za elektroničko glasovanje ipak, tvrde, nemamo uvjete.

Danas dok Hrvatska i svijet „žive“ ONLINE , jasno je  da Hrvati ne mogu glasati elektronički i dopisno – zbog nedostatka političke volje, odnosno želje SDP-a i HDZ-a – da ograniče broj građana koji sudjeluju na izborima. Jer, koronakriza nam je jasno pokazala – ne radi se o tehničkim ograničenjima.”, ocijenio je Krpina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.