Dok Europska komisija poručuje da je nužna reforma europskog izbornog zakona koja će izbore učiniti dostupnijima milijunima građana, te potiče države članice na uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanje, Vlada RH po tom pitanju radi sve što može ali u suprotnom smjeru – na sve se načine trude onemogućiti i otežati većem broju građana izlazak na izbore kako bi očuvali i zaštitili svoje političke položaje koristeći svoju glasačku mašineriju.
Osim toga, prijedloge građana okupljenih u GI Narod odlučuje koji predlažu demokratizaciju i modernizaciju izbornog sustava uvođenjem dopisnog i elektroničkog glasovanja, premijer Plenković smatra “promašenim i neodgovornim”, dok ministar Kuščević tvrdi da elektroničko glasovanje trenutno u Hrvatskoj nije moguće, iako ga teleoperateri i HAKOM-a demantiraju.
Međutim, Europski je parlament, uoči europskih izbora 23. do 26. svibnja 2019, na plenarnoj sjednici 2. srpnja 2018. usvojio da ubuduće u izborima za Europski parlament države članice mogu predvidjeti mogućnost glasovanja unaprijed, dopisnoga glasovanja te elektroničkog i internetskog glasovanja.
Također, Europski parlament pokrenuo je internetsku stranicu ovajputglasam.eu kao središte svoje nestranačke institucionalne kampanje uoči predstojećih europskih izbora. Time je građanima EU-a ponudio alat kojim bi svoju okolinu trebali potaknuti na izlazak na birališta.
Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jest olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje više od 400.000 hrvatskih birača s prebivalištem izvan domovine koji ne samo da ne mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo. Također, to bi omogućilo svim hrvatskim državljanima, na primjer onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.
Obzirom na sve navedeno, bit će zanimljivo vidjeti hoće li premijer Plenković, u skladu sa svojom dosadašnjom praksom, poslušati prijedlog i poticaj iz Bruxellesa i omogućiti hrvatskim biračima u zemlji i inozemstvu da u svibnju 2019. svoje predstavnike za Europski parlament biraju dopisno i elektronički. Ukoliko hoće, nameće se pitanje zašto se isti demokratski standard ne bi omogućio i za druge izbore u Hrvatskoj, već se to smatra “promašenim i neodgovornim”?
> Hoće li Plenković poslušati preporuke EU i omogućiti biračima dopisno i elektroničko glasovanje?
Elektroničko glasovanje
Elektroničko glasovanje, računalni oblik glasovanja u kojemu birač ne mora doći na bračko mjesto, ispuniti glasački listić i ubaciti ga u glasačku kutiju, nego daje svoj glas pomoću “računalnog miša”. Naziva se i internetskim glasovanjem, online- glasovanjem, a skraćeno se označuje engleskom riječi kao eVoting.
Glasovanje elektroničkom poštom naziva se i rafiniranom metodom pismovnog, dopisnog, glasovanja kao jednoga oblika glasovanja. Pretpostavlja se da će ubudućnosti posve istisnuti osobno glasovanje. Elektroničko je glasovanje jeftinije, jer ne iziskuje materijalne troškove za organizaciju biračkih mjesta; brže, jer se na rezultate ne mora čekati satima ili danima dok se ne prebroje svi glasački listići, nego su oni poznati odmah nakon isteka roka za glasovanje; politički učinkovitije, jer povećava sudjelovanje u izborima zato što birači ne moraju dolaziti na biračka mjesta i tako trošiti svoje vrijeme; racionalnije, jer elektronički mediji omogućuju bolju informiranost građana o programima i kandidatima. Protivnici elektroničkog glasovanja kao probleme navode osiguranje tajnosti glasovanja, utvrđivanje jednoznačne identifikacije birača, siguran prijenos podataka, mogućnost izvanjske manipulacije rezultatima – no u zemljama koje su uvele elektroničko glasovanje pokazalo se da navedeni, potencijalni problemi mogu biti uspješno riješeni.
> Hrvati izvan Hrvatske: Na tri milijuna iseljenika samo tri saborska zastupnika
Dopisno glasovanje
U ovom je trentuku u Hrvatskoj zakonski moguće glasovanje u odsutnosti, a dio toga je i dopisno glasovanje za birače koji na dan izbora ne mogu izaći na biračko mjesto zbog opravdanih razloga: ne borave u tom trenutku u zemlji ili u svojemu izbornom okrugu, bolesni su i nemoćni, nalaze se u zatvorima, na brodovima, u vojnim postrojbama, u diplomatskim misijama itd. Tri su oblika glasovanja u odsutnosti: (1) prethodno glasovanje, koje omogućuje biračima koji ne mogu glasovati na dan izbora da to učine dan ili nekoliko dana prije; (2) poštansko glasovanje, koje omogućuje osobama koje na dan izbora nisu u zemlji ili zbog nekih drugih razloga ne mogu izaći na biračko mjesto da glasački listić pošalju poštom; (3) zamjensko glasovanje, kojim se omogućuje da umjesto slijepih i, općenito, invalidnih osoba glasuje druga, oponumoćena osoba ili da te osobe pošalju svoj glasački listić biračkom odboru po drugoj osobi. Glasovi dani u odsutnosti pribrajaju se glasovima na glasačkim mjestima i izbornim okruzima u kojima su trebali glasovati da nisu bili spriječeni u tome.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
