U srijedu, 4. srpnja, Europski parlament prihvatio je nacrt odluke Europskog vijeća o reformi izbornog sustava EU donesen 18. lipnja. Vijeće je u nacrtu odluke predložilo amandmane na Zakon o izboru članova Europskog parlamenta iz 1976. kojima se državama članicama predlaže uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja na izborima za Europski parlament.
U odluci Vijeće ističe: “Kako bi se potaknulo sudjelovanje birača na izborima za Europski parlament i da se u potpunosti iskoriste mogućnosti koje nudi tehnološki razvoj, države članice mogu omogućiti, između ostalog, glasovanje unaprijed, poštansko glasovanje i elektroničko te internetsko glasovanje…”.
Europska unija na ovaj način potiče zemlje članice da prihvate dosegnute demokratske standarde, a koje predlažu i druge međunarodne institucije poput Vijeća Europe te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.
Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jest olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje biračima s prebivalištem izvan domovine mogućnost izbora svojih predstavnika.
Zakonodavna rezolucija kojom je Europski parlament prihvatio navedeni nacrt odluke Vijeća prihvaćena je s 397 glasova “za”, 207 “protiv” te 62 “suzdržana”. Od hrvatskih europarlamentaraca “za” rezoluciju glasovali su: Ivan Jakovčić (IDS), Ivana Maletić (HDZ), Marijana Petir (nezavisna), Tonino Picula (SDP), Ivica Tolić (HDZ), Željana Zovko (HDZ) te Dubravka Šuica (HDZ). “Protiv” su bili Jozo Radoš (GLAS) i Davor Škrlec (nezavisni), dok je Ruža Tomašić (HKS) bila “suzdržana”, a Biljana Borzan (SDP) nije bila prisutna.
Plenković izmišlja prepreke za ‘Narod odlučuje’ – a što će sa zahtjevom EU?
Dok Europska unija i druge međunarodne organizacije potiču dopisno i elektroničko glasovanje kao primjer visokog demokratskog standarda kojim se biračima olakšava i omogućuje ostvarivanje njihovog biračkog prava, Vlada RH po tom pitanju ne radi apsolutno ništa. S druge strane, građani okupljeni u inicijativu Narod odlučuje predlažu demokratizaciju i modernizaciju izbornog sustava uvođenjem dopisnog i elektroničkog glasovanja, što premijer Plenković smatra “promašenim i neodgovornim”.
Hoće li, u skladu sa svojom dosadašnjom praksom, Plenković poslušati prijedlog i poticaj iz Bruxellesa i omogućiti hrvatskim biračima u zemlji i inozemstvu da u svibnju 2019. svoje predstavnike za Europski parlament biraju dopisno i elektronički? Ukoliko hoće, postavlja se pitanje zašto se isti demokratski standard ne bi omogućio i za druge izbore u Hrvatskoj, već se to smatra “promašenim i neodgovornim”?
Sada kada je Europski parlament prihvatio nacrt odluke Vijeća, na Vijeću je da izglasa konačnu odluku o reformi izbornog sustava EU. S obzirom da je premijer Plenković, kao predsjednik Vlade RH, član Vijeća, bit će zanimljivo vidjeti kako će on glasovati o toj odluci kojom se promovira dopisno i elektroničko glasovanje.
