Donosimo pregled najvažnijih sportskih uspjeha u olimpijskoj 2016. godini u kojoj su hrvatski sportaši, osim na olimpijskim i paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru, nastupili i na brojnim svjetskim i europskim prvenstvima te svjetskim i europskim kupovima u raznim sportovima u kojima su, po službenim podacima HOO-a, u seniorskim konkurencijama osvojili 66 zlatnih, 55 srebrnih i 72 brončane medalje.
PORTUGAL NOVI EUROPSKI PRVAK, HRVATSKA ZAPELA U OSMINI FINALA
Nogometna reprezentacija Portugala prvi put u povijesti postala je europski prvak, hrvatska vrsta je zapela u osmini finala, a najveće iznenađenje priredili su Island i Wales. Tako bi se u jednoj rečenici moglo opisati ovogodišnje europsko nogometno prvenstvo koje se od 10. lipnja do 10. srpnja održalo u Francuskoj. Francuska je po treći put bila domaćin ovog natjecanja, nakon prvog izdanja 1960. godine, te prvenstva 1984. godine, a prvi put, završnicu EP-a igrale su 24 reprezentacije, nakon proširenja s formata od 16 momčadi korištenog od prvenstva 1996.
Portugal je u finalu pobijedio Francusku 1-0, a junak susreta bio je napadač Eder koji je u 109. minuti sjajnim udarcem sa 20-tak metara svladao Huga Llorisa. Trijumfom u Parizu Portugal je postao deseta reprezentacija koja se okitila europskom krunom. Najuspješniji su Nijemci i Španjolci sa po tri titule, Francuzi su ostali na dva euro naslova, europsku titulu su osvojili i Italija, Grčka, SSSR, ČSSR, Danska i Nizozemska.
Finale je obilježila i ozljeda jednog od najboljih nogometaša svih vremena Portugalca Cristiana Ronalda koji je zbog problema s koljenom napustio teren u 25. minuti. Portugalski majstor je na ovom prvenstvu oborio dva rekorda i izjednačio još jedan. Postao je nogometaš s najviše nastupa na europskim prvenstvima (21), a postao je i prvi nogometaš koji je bio strijelac na četiri europska prvenstva. Dva je pogotka postigao na EP-u 2004., jednog 2008. godine, tri na Euru 2012. i tri u Francuskoj, odnosno ukupno devet golova. S devet postignutih golova Ronaldo je dostigao Michela Platinija koji je do ovog turnira bio najbolji strijelac u povijesti europskih prvenstava. Platini je svih 9 golova zabio na EP-u 1984. godine, kada je predvodio Francusku do naslova prvaka. Zanimljivo, bilo je to prvo finale u povijesti europskih prvenstava koje je u 90 minuta završilo bez golova.
Najboljim igračem EURO-a proglašen je francuski napadač Antoine Griezmann, koji je sa šest postignutih pogodaka bio i najbolji strijelac prvenstva. UEFA je objavila je idealnu 11-oricu EURA, a u njoj se nalaze samo igrači reprezentacija koje su stigle barem do polufinala. U idealnoj postavi su Rui Patricio (Portugal) – Joshua Kimmich (Njemačka), Jerome Boateng (Njemačka), Pepe (Portugal), Raphael Guerreiro (Portugal) – Toni Kroos (Njemačka), Joe Allen (Wales); Antoine Griezmann (Francuska), Aaron Ramsey (Wales), Dmitri Payet (Francuska) – Cristiano Ronaldo (Portugal).
Hrvatska reprezentacija je s velikim ambicijama doputovala u Francusku, međutim zapela je u osmini finala izgubivši nakon produžetaka od kasnijeg prvaka Portugala 0-1. Da su ‘vatreni’ preskočili Ronalda i društvo bio bi im otvoren put prema Parizu jer bi ih u četvrtfinalu čekali Poljaci, a u polufinalu Welšani, dok su u drugom dijeli ždrijeba igrali ‘teškaši’ Njemačka, Italija, Španjolska, Francuska i Engleska. Odabranici izbornika Ante Čačića otvorili su EP pobjedom na pariškom Parku prinčeva protiv Turske 1-0. Utakmicu je prelomio sjajni pogodak Luke Modrića koji je postigao jedan od najljepših pogodaka na turniru.
U drugom susretu u skupini Hrvatska je u St Etienneu remizirala protiv Češke 2-2. Hrvatska je do 76. minute vodila 2-0 (Perišić 37, Rakitić 59), a što je još važnije, igala je sjajno. No, u zadnjih 15 minuta naša se igrala raspala, a osim Čeha ‘proigrali’ su naši huligani. U 86. minuti kod rezultata 2-1, skupina hrvatskih huligana je zasula teren bakljama zbog čega je utakmica nakratko prekinuta. U nastavku susreta Česi su izjednačili, a zbog tih je nereda HNS kažnjen novčano.
U posljednju utakmicu u skupini Hrvatska je protiv Španjolske ušla kao autsajder, posebice nakon što je izbornik Čačić odlučio promijeniti polovicu momčadi i dati priliku ‘rezervnim’ igračima. To se pokazalo kao uspješan eksperiment, jer je naša reprezentacija pobijedila 2-1 i osvojila prvo mjesto u skupini. ‘Furija’ je povela u 7. minuti golom Morate, a rezultat su okrenuli Nikola Kalinić u 45. i Ivan Perišić u 87. minuti. Dodajmo kako je Danijel Subašić u 72. minuti obranio jedanaesterac Sergiu Ramosu. ‘Kockasti’ su kao pobjednici skupine u osmini finala otišli na Portugal. U susretu igranom u Lensu pobijedio je Portugal golom Ricarda Quaresme u 117. minuti. Portugal je potom preko Poljske, Walesa i Francuske stigao do naslova prvaka. Utakmica protiv Portugala bila je posljednja u reprezentativnom dresu Darija Srne. Kapetanu ‘vatrenih’ je nakon utakmice protiv Turske preminuo otac, no ipak je smogao snage i odradio je turnir do kraja. Nakon očeve sahrane vratio se u Francusku i uz podršku suigrača i navijača predvodio reprezentaciju do osvajanja prvog mjesta u skupini. Nažalost, preko Portugala nije išlo. Srna je prošao sve mlađe selekcije hrvatske reprezentacije, a za ‘A’ sastav je debitirao krajem 2002. godine u prijateljskom susretu protiv Rumunjske. Za reprezentaciju je ukupno odigrao 134 utakmice i zabio 22 gola.
Najugodnije iznenađenje EP-a priredili su Islanđani i Velšani. Oduševili su Europu svojom igrom i borbenošću u svom debiju na EP-u. Island je prošao grupu, a potom u osmini finala senzacionalno izbacio Englesku (2-1). Težak poraz u četvrtfinalu od Francuske (2-5) nije pokvario njihov sjajan dojam. Još dalje je stigao Wales koji je osvojio prvo mjesto u skupini ispred Engleske, potom je u osmini finala pobijedio Sjevernu Irsku (1-0), a u četvrtfinalu i Belgiju (3-1). Zaustavio ih je Portugal pobijedivši u polufinalu 2-0.
Nažalost, EURO nije mogao proteći i bez ‘crne strane’, novih divljanja huligana. U naslovnim ulogama bili su ruski, engleski i hrvatski huligani, bilo je incidenata i prije utakmice Poljske i Sjeverne Irske, a nerede su izazvali i mađarski navijači. Nakon terorističkih napada na Pariz u studenom prošle godine i Bruxelles u ožujku ove godine u kojima je poginulo više od 150 osoba, Europsko prvenstvo u Francuskoj obilježile su velike mjere osiguranja. Bilo je to sportsko natjecanje s najvećim osiguranjem, srećom izuzev huliganski ispada, nije bilo drugih incidenata.
GODINA IZ SNOVA SANDRE PERKOVIĆ I HRVATSKE ATLETIKE
Godina na izmaku bila je najuspješnija u povijesti hrvatske atletike. Osim dva olimpijska zlata Sandre Perković i Sare Kolak te bronce Blanke Vlašić, hrvatske atletičarke i atletičari osvajali su odličja i na još dva velika natjecanja u 2016. godini, na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Portlandu te Europskom prvenstvu u Amsterdamu.
Bila je to godina Sandre Perković, godina iz snova, koju je završila bez ijednog poraza. U srpnju je u Amsterdamu postala je prva bacačica diska s četiri uzastopna naslova europske prvakinje. Disk je poletio do 69,97 metara čime je najbliže konkurentice ostavila više od četiri metra iza sebe. Trijumfirala je na svih sedam natjecanja Dijamantne lige postavivši rekorde mitinga u Šangaju (70,88 m) i Londonu (69,94 m) te je tako po peti put zaredom osvojila naslov najbolje diskašice.
Ludbrežanka Sara Kolak upravo je na EP-u u Amsterdamu najavila da na olimpijskom debiju u Rio de Janeiru neće biti samo prolaznica koja će se diviti konkurenticama. Sarino koplje poletjelo je do 63,50 metara na daljinu novog hrvatskog rekorda. Prebacile su je samo Bjeloruskinja Tatjana Haladovič i Njemica Linda Stahl u zadnjoj seriji pa je 21-godišnja hrvatska senzacija u Ludbreg donijela broncu, prvu medalju s velikih natjecanja.
Bacač kugle Stipe Žunić nije u Amsterdamu prebacio 20 metara pa nije uspio obraniti broncu s EP-a u Zuerichu 2014. Njegovih 19,95 m bilo je dovoljno za deveto mjesto u finalu. Broncu iz Zuericha branila je i Ana Šimić, ali je s preskočenih 189 cm u kvalifikacijama ostala bez nastupa u finalu.
Skakač motkom Ivan Horvat preskočio je 5,30 m i osvojio sedmo mjesto u finalu, a vrijedan je rezultat ostvario i Mateo Ružić koji je u utrci na 400 m dogurao do polufinala.
Hrvatska atletika bez odličja nije ostala ni na Svjetskom dvoranskom prvenstvu koje je u ožujku održano u američkom gradu Portlandu, iako su tamo otputovali samo bacač kugle Filip Mihaljević i preponašica Andrea Ivančević. Mihaljević je hicem od 20,87 metara postavio novi osobni rekord, što mu je donijelo brončano odličje. Blizu pobjedničkom postolju bila je i Andrea Ivančević. U finalu na 60 m prepone ostala je prva do medaljašica, osvojivši četvrto mjesto s rezultatom 7.95 sekundi. U kvalifikacijama je Andrea bila brža te sa 7.91 sekundi postavila novi državni rekord.
GODINA ZA PAMĆENJE FANTELE I MARENIĆA
Godina u kojoj je hrvatsko jedrenje po prvi puta osvojilo medalje na Olimpijskim igrama, pamtit će se i po odličnim rezultatima hrvatskih jedriličara na svjetskim i europskim prvenstvima te Svjetskom kupu. Šime Fantela i Igor Marenić u klasi 470 ne mogu se podičiti samo olimpijskim zlatom već i naslovom svjetskih prvaka osvojen u argentinskom San Isidru, 20-tak kilometara od Buenos Airesa. Šime i Igor već su uoči plova za odličja imali velikih 14 bodova prednosti ispred Novozelanđana, pa su se nakon Rungsteda 2009. po drugi puta popeli na svjetski tron. Na Europskom prvenstvu u Palma de Mallorci Fantela i Marenić su bili srebrni, a pobijedili su na prestižnim regatama Svjetskog kupa u Hyeresu i Weymouthu.
Iako nije nastupio na OI u Riju, godinu će pamtiti i Milan Vujasinović koji je na Europskom prvenstvu klase finn u Barceloni uzeo broncu, dok je u istoj klasi Ivan Kljaković Gašpić pobijedio je velikoj regati Europskog kupa u Kielu. Tonči Stipanović će zauvijek pamtiti srebro s OI u Riju, no u 2016. godini ima i treće mjesto u laseru na regati Europskog kupa u Palma de Mallorci.
RUKOMETAŠI OSVOJILI 13. MEDALJU NA VELIKIM NATJECANJIMA
Od 15. do 31. siječnja u Poljskoj se održalo dvanaesto europsko prvenstvo rukometaša na kojem je pobijedila Njemačka, dok je Hrvatska bila treća osvojivši 13. medalju na velikim međunarodnim natjecanjima. Hrvatski rukometaši su dva puta bili olimpijski pobjednici (1996, 2004), jednom svjetski prvaci (2003), a tri puta osvajači zlata na Mediteranskim igrama (1993, 1997, 2001). U bogatoj kolekciji medalja nedostaje im tek europsko zlato, no nažalost niti u dvanaestom nastupu na europskim smotrama nisu otišli do kraja. Ukupno smo na europskim prvenstvima osvojili pet medalja – dva srebra (2008, 2010) i tri bronce (1994, 2012, 2016).
Prvenstvo u Poljskoj ostat će upamćeno i po jednoj od najnevjerojatnijih utakmica u povijesti hrvatskog sporta, pobjedi od 14 razlike protiv domaćina Poljske koja nas je odvela u polufinale.
Hrvatska je u Poljskoj oscilirala igrom, što i potvrđuje podatak kako su odabranici izbornika Željka Babića upisali pet pobjeda i tri poraza. Na otvaranju prvenstva hrvatski rukometaši su pobijedili Bjelorusiju sa 27-21 uz odličnu predstavu Manuela Štrleka koji je zabio devet golova. Uslijedio je poraz od Norveške (31-34), te uvjerljiva pobjeda protiv Islanda (37-28) u kojoj je briljirao Marino Marić s osam golova. Skupinu smo okončali na drugom mjesto iza Norveške, a u drugi krug smo prenijeli dva boda.
Na otvaranju drugog kruga Hrvatska je dobila Makedoniju (34-24), a potom je uslijedio težak poraz od Francuske (24-32). U posljednje kolo Hrvatska je ušla s malo izgleda za plasman u polufinale. Hrvatskim rukometašima trebala su dva čuda, pobjeda Norveške protiv Francuske, a potom i naša pobjeda protiv Poljske s najmanje 11 razlike. Samo su najveći optimisti vjerovali u takav rasplet, no čuda su se ipak dogodila.
U šokantnom danu prvo je Norveška svladala Francusku (29-24), a potom je Hrvatska protiv Poljske ganjala pobjedu od 11 razlike i na koncu slavila s nevjerojatnih 14 razlike (37-23). Poljake su ‘uništili’ ‘Stevie’, Ivan Stevanović sa 13 obrana, Manuel Štrlek sa 11 golova, te Marino Marić sa sedam golova. U stvorenom krugu Hrvatska, Francuska i Poljska su završili sa po šest bodova iza vodeće Norveške koja je sakupila devet bodova. Naši rukometaši su prošli u polufinale s omjerom +6, Francuzi su imali +2, a Poljaci -8.
Nažalost, u polufinalu je Hrvatska izgubila od Španjolske 29-33. Bilo je to čak 17. polufinale hrvatskih rukometaša na velikim natjecanjima, ali i osmi poraz pri čemu peti uzastopce. Bilo je to i treće uzastopno polufinale na europskim prvenstvima koje smo izgubili. Ipak, u susretu za broncu Hrvatska je pobijedila Norvešku 31-24 uzvrativši Norvežanima za poraz u skupini. Bila je to nervozna utakmica s brojnim pogreškama na obje strane, a u takvoj igri bolje su se snašli naši ‘kauboji’. U susretu za zlato Njemačka je pobijedila Španjolsku 24-17 osvojivši drugu europsku zlatnu medalju nakon 2004. godine i slavlja u Sloveniji.
MARTIN I BRAĆA SINKOVIĆ OSVOJILI EUROPSKO ZLATO
Njemački Brandenburg je 6. do 8. svibnja bio domaćin 10. izdanja europskog veslačkog prvenstva. Na prvenstvu je nastupilo 520 športaša iz 34 zemlja, a hrvatske boje branilo je šest veslača i dvije veslačice u pet disciplina. Najveći uspjeh ostvarili su Damir Martin u samcu, te braća Martin i Valent Sinković u dvojcu na pariće osvojivši zlatne medalje. Braća Sinković su u Njemačku doputovali kao svjetski prvaci i pobjednici Svjetskog kupa. Svoju dominaciju potvrdili su i na EP-u. Osvojili su zlato pobijedivši u finalu Nijemce sa više od sedam sekundi prednosti. Bila je to njihovo drugo zlato na EP-u u ovoj disciplini nakon što su slavili i 2012. u Vareseu.
Zlato je osvojio i Damir Martin u samcu obranivši naslov europskog prvaka iz Poznanja 2015. Martin je pobijedio ispred Litavca Mindaugasa Griskonisa sa čak 14 sekundi prednosti. Luka Radonić je u finalu lakih samaca utrku završio na šestom mjestu, dok su sestre Karla i Marcela Miloševiću dvojcu bez kormilara zauzele peto mjesto u B finalu, što je bilo ukupno 11. mjesto. David Šain i Vitomir Čavrlj zauzeli su 13. mjesto u dvojcu na pariće.
VATERPOLISTI SEDMI NA EUROPSKOM PRVENSTVU
Europsko prvenstvo u vaterpolu, koje od 10. do 23. siječnja održalo u Beogradu, bilo je po broju reprezentacija najmasovnije u 90 -to godišnjoj povijesti ovog natjecanja jer je na njemu nastupilo 16 muških i 12 ženskih nacionalnih vrsta.
Hrvatska muška vaterpolska reprezentacija otvorila je europsko prvenstvo u Beogradu porazom od Srbije 6-13, da bi u 2. kolu pobijedili Francusku sa 20-5, a u trećem Maltu s 22-2 te s dvije pobjede i jednim porazom osvojila drugo mjesto u B skupini. U Osmini finala su očekivano sa 16-9 pobijedili Nizozemsku i izborili nastup u četvrtfinale gdje ih je čekala Mađarska. U utakmici čiji se pobjednik uključuje u borbu za odličja, a poraženi u borbu za plasman od 5. do 8. mjesta, Mađarska je pobijedila sa 8-5. U borbi za 5. mjesto odabranici izbornika Ivice Tucka su poraženi od Italije sa 6-8, da bi u borbi za 7. mjesto pobijedili Rusiju sa 13-5 i osvoji razočaravajuće sedmo mjesto u Europi s kojim, unatoč brojnim odustajanjima zbog ozljeda, nitko nije bio zadovoljan.
Iskustvo sa EP poslužilo je izborniku Ivici Tucku za nastup na OI u Rio de Janeiru u kojem su njegovi odabranici briljirali u četvrtfinalu protiv Rudićeva Brazila i u polufinalu protiv Crne Gore. U finalu naši vaterpolisti nisu imali previše izgleda protiv jake momčadi Srbije, ali unatoč tome što nisu uspjeli obraniti zlato iz Londona imali su razloga za slavlje jer je njihova srebrna medalja bilo jedino hrvatsko odličje u momčadskom sportu.
Sjajnu vaterpolsku godinu na najbolji način su zatvorili vaterpolisti dubrovačkog Jug CO osvajanjem europskog Superkupa nakon pobjede nad talijanskom Bresciom sa 10-4. Bila je to peta ovogodišnja titula Dubrovčana koji su ove godine osvojili hrvatsko prvenstvo i Kup, regionalnu ligu, Ligu prvaka te Superkup.
JANICA KOSTELIĆ NA ČELU SREDIŠNJEG DRŽAVNOG UREDA ZA ŠPORT
Nakon 25 godina samostalnosti Republike Hrvatske, hrvatski sport više nije samo “pridružen” jednom od nadležnih ministarstava Vlade RH. Prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave RH, u studenom ove godine dobio je prvi put svoj samostalni ured – Središnji državni ured za šport.
Ured će obavljati upravne i stručne poslove iz područja razvoja i unapređenja sporta i njegove uloge u društvu, financiranja sportskih programa i programa razvoja sporta, stručnih poslova, statusa vrhunskih sportaša, nacionalnog programa razvoja sporta, upravnih i inspekcijskih nadzora sportskih djelatnosti; priprema i provedba projekata iz programa Europske unije i čitav niz drugih strateški važnih zadaća. Za prvu državnu tajnicu imenovana je naša najuspješnija olimpijka Janica Kostelić koja je nastupila na trima zimskim olimpijskim igrama i koja je sa četiri zlatna i dva srebrna odličja najuspješnija alpska skijašica u povijesti ZOI. Janica je jedina športašica sa četiri odličja na jednim igrama (Salt Lake City 2002.) a nastupila je na Igrama u Naganu 1998. Salt Lake Cityu 202. i Torinu 2006.
Pet je puta bila svjetska prvakinja u različitim skijaškim disciplinama i treća skijašica u povijesti koja je pobjeđivala u utrkama u Svjetskom kupu u svih pet skijaških disciplina, te druga skijašica koja je pobijedila u svih pet disciplina u jednoj sezoni. Tri je puta osvajala naslov ukupne pobjednice u Svjetskom kupu, a ima i sedam malih Kristalnih globusa, tri slalomska i četiri u kombinaciji. Janica Kostelić osam puta je izabrana i za najbolju hrvatsku športašicu godine. U izboru Francuske akademije za sport 2005. proglašena je najboljom svjetskom športašicom. Godine 2009. dobitnica je međunarodn fair play nagrade – Fair play Mecenate. Na mjesto državne tajnice dolazi s mjesta pomoćnice za sport u donedavnom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
