Hrvatska je bila domaćin prvog parlamentarnog summita Krimske platforme, najvećeg međunarodnog skupa u povijesti naše zemlje. Snažne poruke podrške Ukrajini uputile su Europska unija i Sjedinjene Američke Države. Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi poručila je da je platforma osnovana kako bi se završila ruska okupacija Krima i uspostavila ponovna kontrola nad okupiranim ukrajinskim teritorijima. Kako to postići? To je bila tema HTV-ove emisije Otvoreno.
> Sastali se Plenković i Pelosi: Evo o čemu su razgovarali
> Raspudić: Mini skandal je što nitko iz Sabora, osim predsjednika, nije pozvan na Krimsku platformu
Puhovski: “Farizejština” da se platforma zove Krimska
Žarko Puhovski rekao je da je dobro da se summit dogodio, ali da se dogodio jako prekasno, te da je na neki način “farizejština” da se platforma zove Krimska, a ne Ukrajinska.
– Što su radili osam godina od okupacije Krima?, upitao se.
– U međuvremenu su radili plinovode s Rusijom, naša predsjednica ljubila se s Putinom na Svjetskom prvenstvu, rekao je Puhovski.
Akrap: Krim simbol ruske okupacije Ukrajine
Gordan Akrap sa Sveučilišta Sjever rekao je da je Krim praktički simbol ruske okupacije Ukrajine, ali i ključni dio oko kojega će se lomiti koplja, za razliku od nekih drugih dijelova zemlje oko kojih, kako je rekao, nema sumnje da će ostati u ustavno-pravnom poretku Ukrajine.
Akrap je među ostalim rekao i kako se pokazalo da je Rusija vojno, organizacijski, doktrinarno, intelektualno i kadrovski potpuno precijenjena sila, nedorasla u sukobu sa zapadnom tehnologijom i načinom razmišljanja i upravljanja više kriza istovremeno.
Bandov: Pitanje Krima je ključno
Goran Bandov sa Sveučilišta Zagreb rekao je da se trebalo reagirati i prije 2014. godine i aneksije Krima – i to 2008. godine, kada je napadnuta Gruzija.
I on je rekao da je pitanje Krima ključno – dodajući da ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu ništa drugo nije toliko presudno.
Bandov je ustvrdio i da smo daleko od pregovora, a nažalost i od mira.
“Mi nismo na strani Ukrajine zbog demokracije, već zato što je napadnuta”
Govoreći o porukama sa summita, poput izjave Nancy Pelosi o Hrvatskoj kao predvodniku demokracije, Puhovski je među ostalim rekao da se “lupalo s demokracijom na sve strane”.
– Mi nismo na strani Ukrajine zbog demokracije. Demokracija u Ukrajini bila je jadna, dvije klase ispod hrvatske razine, a hrvatska nije baš najviša razina. Mi smo na strani Ukrajine zato što je napadnuta, poručio je.
Akrap je pak rekao da izjave Pelosi i predsjednika ukrajinskog parlamenta ipak nešto znače u međunarodnoj zajednici jer nisu morale biti izrečene, ali su rečene u takvom kontekstu da ih je čulo toliko država koje onda shvaćaju koja je važnost Hrvatske.
O odbijanju Zorana Milanovića da se sastane s Pelosi, Puhovski je rekao da je predsjednik opet napravio ono što često radi – rekao stvari koje su vjerojatno istinite, ali koje predsjednik države ne treba govoriti.
– On je to po mojemu uvjerenju rekao iz čiste uvrijeđenosti jer nije bio pozvan, rekao je Puhovski, ali i napomenuo da Milanović očito nije bio obaviješten o nekim stvarima koje su MVEP i MORH radili, što ga je dodatno frustriralo – te da je u toj točki Milanović u pravu.
Puhovski: Rata ne bi bilo da je Trump danas predsjednik
Puhovski je također rekao kako je uvjeren da ne bi bilo rata u Ukrajini da je Donald Trump danas predsjednik SAD-a, iako je napomenuo da mu nije simpatičan.
Međutim, dodao je da bi, da je Trump ostao predsjednik i da nije bilo rata, to značilo dodatno nadvijanje ruskog predsjednika Vladimira Putina nad čitavu Europu, ako ne i svijet, smatra on
Tekst se nastavlja ispod oglasa
