Zaokret u zapadnoj politici poslao bi signal tržištu jer korak SAD-a dolazi u trenutku kada su se zemlje saveza zemalja proizvođača nafte, koji kontrolira više od polovice svjetske proizvodnje, OPEC+, dogovorile da će smanjiti proizvodnju kao odgovor na pad cijena. Prijedlog predvođen Rusijom i Saudijskom Arabijom razljutio je Bidenovu administraciju. Ponovno pokretanje crpilišta u Venezueli moglo bi biti odgovor SAD-u i europskim zemljama koje pokušavaju osigurati nove izvore energije u jeku rata u Ukrajini i sankcija uvedenih Rusiji.
> Nakon sabotaže Sjevernog toka, Danska i Švedska ne dozvoljavaju prilaz Rusiji radi sanacije
> Dezorijentirani Biden reda gaf za gafom: Od zazivanja mrtve osobe, brkanja zemalja do Vladimira ‘Clutina’
Bidenova administracija namjerava smanjiti sankcije autoritarnom režimu Venezuele kako bi otključala rezerve nafte i plina.
Prema pisanju Wall Street Journala, vlada venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura će u zamjenu za ublažavanje sankcija nastaviti pregovore s oporbom u zemlji kako bi se pripremili uvjeti potrebni za održavanje slobodnih i poštenih predsjedničkih izbora 2024. Sjedinjene Države, venezuelanska vlada i neki venezuelanski oporbenjaci također su se dogovorili za oslobađanje stotine milijuna dolara u venezuelanskim državnim fondovima zamrznutim u američkim bankama kako bi se platili uvoz hrane, lijekova, opreme za popravak oštećene elektroničke mreže u zemlji te komunalni vodovodni sustav, piše Jutarnji list
Američki dužnosnici rekli su da se o detaljima plana raspravlja jer sve ovisi o tome hoće li Madurovi suradnici nastaviti razgovore s oporbom u dobroj vjeri.
Povratak Chevrona
Ako se dogovor provede, naftnoj kompaniji Chevron Corp. i drugim internacionalnim kompanijama bit će ponovno dopušten rad u Venezueli, a kratkoročno će se omogućiti stavljanje nove nafte na tržište.
> Prof. Jeffrey Sachs: Diverziju na plinovod Sjeverni tok vjerojatno je izveo SAD, možda i SAD i Poljska
Venezuela je 1990-ih bila veliki proizvođač nafte i crpila više od 3,2 milijuna barela. Državna industrija propala je zbog korupcije i lošeg upravljanja. Proizvodnja je smanjena, a zapadne tvrtke su istjerane iz zemlje nakon što je Trumpova administracija uvela sankcije. Najstrože sankcije uvedene su 2019., kada su SAD i deseci njegovih saveznika proglasili oporbenog vođu Juana Guaidóa legitimnim predsjednikom Venezuele. Njegov pokret, međutim, nije uspio svrgnuti Madura.
Zaokret u zapadnoj politici poslao bi signal tržištu jer korak SAD-a dolazi u trenutku kada su se zemlje saveza zemalja proizvođača nafte, koji kontrolira više od polovice svjetske proizvodnje, OPEC+, dogovorile da će smanjiti proizvodnju kao odgovor na pad cijena. Prijedlog predvođen Rusijom i Saudijskom Arabijom razljutio je Bidenovu administraciju. Ponovno pokretanje crpilišta u Venezueli moglo bi biti odgovor SAD-u i europskim zemljama koje pokušavaju osigurati nove izvore energije u jeku rata u Ukrajini i sankcija uvedenih Rusiji.
>Dr. sc. Polović: Europa ne upravlja ratnim zbivanjima na vlastitom kontinentu, a EU sankcije prema Rusiji postaju bumerang
Sporazum Venezuele i SAD-a, o kojem će se više znati krajem ovog mjeseca, signal je da je Washington voljan prekinuti pritisak protiv Madurove vlade.
Rizik ovakvog postupka leži u činjenici da bi plan mogao Maduru omogućiti zadržavanje autoritarne kontrole. Plan bi mogao biti nepopularan medu Madurovim tvrdolinijašima jer bi značio da se predsjednik okrenuo prema neoliberalizmu.
Glasnogovornik Chevrona Ray Fohr nije komentirao predloženi dogovor Wall Street Journalu, ali je rekao da tvrtka u Venezueli ima ‘‘ulaganja i veliku radnu snagu koja ovisi o njihovoj prisutnosti‘‘.
Zapreka u Caracasu
Bivši izvršni direktor tvrtke Ali Moshiri, koji je nadgledao širenje Chevrona u Latinskoj Americi, izjavio je kako procjenjuje da bi zemlja mogla dostići proizvodnju od 1,5 milijuna barela u dvije godine ako se sankcije ublaže. Među važnim projektima u Venezueli su plinsko polje Perla na moru, kojim upravljaju kompanije španjolski Repsol iz talijanski ENI.
