Crnogorski parlament usvojio je rezoluciju o Jasenovcu, Dachauu i Mauthausenu, koja je nastala kao svojevrsna reakcija na onu o genocidu u Srebrenici o kojoj se nedavno izjasnila Opća skupština Ujedinjenih naroda.
Ministarstvo vanjskih poslova RH odmah je reagiralo osudivši rezoluciju i nazvavši ju neprihvatljivom, neprimjerenom i nepotrebnom.
Zastupnici parlamentarne većine usvojili su rezoluciju, u kojoj se izvorno spominjao samo Jasenovac i koja je pokrenuta kako bi se Hrvate povezalo s pojmom genocida. Međutim, ona je na kraju nazvana rezolucijom o genocidu u Jasenovcu, Dachauu i Mauthausenu, po logorima u Hrvatskoj, Njemačkoj i Austriji.
U glasovanju su sudjelovala 42 od 81 zastupnika u crnogorskom parlamentu, 41 je bio za, a jedan protiv. Oporbeni zastupnici za vrijeme glasovanja napustili su skupštinsku dvoranu.
>Crna Gora bi mogla izglasati kontroverznu Rezoluciju o Jasenovcu
Predsjednik parlamenta, četnički vojvoda Andrija Mandić pozvao je zastupnike da podrže rezoluciju,. U obrazloženju je istakao da su čelnik DNP-a Milan Knežević i on dostavili amandmane kojim je predloženo da ovom rezolucijom budu obuhvaćeni i logori u Dachauu i Mauthausenu.
Mandić predstavio rezoluciju kao poziv ‘na ono ljudsko u nama’
Mandić, koji je i predložio rezoluciju, rekao je da je “to poziv na sjećanje i na ono ljudsko u svima nama, ustvrdivši da rezolucija nije upućena ni protiv koga, već joj je cilj ukazati da je zlo zlo, bez obzira tko ga je počinio.
“Nakon amandmana Milana Kneževića, ova rezolucija će se zvati rezolucija o genocidu u logorima sistema Jasenovac, Dachau i Mauthausen”, rekao je Mandić.
>Crna Gora rezolucijom o ‘genocidu u Jasenovcu’ bori se protiv same sebe
Hrvatska je ranije zaprijetila da bi usvajanje rezolucije u Jasenovcu zasigurno usporilo EU integracije Crne Gore te da ne bi dobro utjecalo na dosadašnje dobrosusjedske odnose dviju država.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH u reakciji žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze. To bi se, napominje se u priopćenju Ministarstva, moglo na negativan način odraziti na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore.
“Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije, piše u priopćenju MVEP-a.
MVEP: Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način
Nedvojbeno je kako je motiv za njezino donošenje sadržan u činjenici da je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, podsjeća Ministarstvo
“Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji”, napominje se.
Republika Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tijekom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina. To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše.
Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način, napominje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH.
