Prije osam dana šokirao je, a onda i okupirao interes javnosti diljem svijeta pa i u Hrvatskoj, naoko brzi i iznenadni preokret i preuzimanje vlasti u Afganistanu. Koliko je stvarno iznenadni te o situaciji u Afganistanu u emisiji Studio 4 HRT-a govorili su rektor sveučilišta Vern i stručnjak za međunarodnu sigurnost dr. Vlatko Cvrtila i stručnjak za međunarodne odnose dr. Branimir Vidmarović.
– Trenutno je zračna luka u Kabulu mjesto, oko koje se okuplja veliki broj Afganistana koji žele napustiti zemlju. To je jedna od zahtjevnih sigurnosno vrlo zahtjevnih situacija i jedino mjesto gdje se nalaze međunarodne snage koje osiguravaju evakuaciju Afganistanaca koji su s njima surađivali. Jako veliki broj ljudi, prilično kaotična situacija. Pitanje je koliko talibani kontroliraju sve frakcije koje se nalaze unutar njihovog pokreta, a pogotovo one koje su povezane s terorističkim organizacija poput Al-Kaide, a koje imaju puno razloga naštetiti procesu evakuacije i Amerikancima. Možemo očekivati u idućim danima još veće incidente jer pitanje je koliko talibani mogu kontrolirati situaciju u Afganistanu, rekao je Cvrtila.
– Ako se dogodi incident, onda bi se mogla pojaviti velika katastrofa, a situacija bi se zakomplicirala jer će Amerikanci zaštititi svoje snage koje su tamo, a to će ići na štetu Afganistanaca koji žele napustiti zemlju, dodao je.
Vidmarović se trenutačno nalazi u Bakuu, u Azerbajdžanu, u regiji blizu Afganistan. Na pitanje kako su tamo interpretiraju događaji u Afganistanu i jesu li slično interpretirani kao i ovdje kod nas u Europi ili u SAD-u rekao je da su je interpretacija suzdržana.
– Nijedna susjedna zemlja ne žele provocirati Afganistan, odnosno talibane, ne žele prikazivati niti simpatije niti animozitet. To je razumljivo jer je u prošlosti bilo dosta problema zbog terorizma. Zemlje su povećale svoje sigurnosne snage, prati se razvoj situacije što se u zapadnom svijetu interpretira kao razumijevanje ciljeva talibana, no zapravo je situacija drugačija. Iako muslimanske susjedne zemlje razumiju ciljeve talibana i za što se bore ostaje velika doza skepse koliko imaju kapaciteta raskinuti veze s terorističkim organizacija i koliko se na terenu mogu iskorijeniti te male enklave islamističkih boraca, rekao je Vidmarović.
Skepticizam prema inkluzivnosti
Smatra da bi talibanska vlast mogla biti inkluzivna na papiru i što bi se razlikovalo od interpretacije na Zapadu. Talibani, odnosno Paštunci, uz eventualno par mjesta za druge skupine. Koliko će biti, nije siguran. Nešto poput treći zamjenik ministra nečega bio bi Tadžik, i onda bi se to interpretiralo kao inkluzivno, smatra.
Cvrtila smatra da u Afganistanu ne postoje strukture civilne vlasti. Talibani znaju što ih čeka, ako uskoro ne osiguraju stabilnost, suočit će se s velikim izazovom. Međunarodnu zajednici, svima onima koji ima mogu biti podrška, primjerice Kina, Pakistan i Rusija, dovest će u jednu vrstu teške situacije ako neće funkcionirati nova vlast, smatra. Približavamo se jeseni i zimi kada se u Afganistanu ne poduzimaju velike pokreti jedinica, ne ratuje se zbog vremenskih uvjeta.
– Ono što se dogodi u idućih mjesec dana stvorit će pretpostavke za ono što će se događati sljedećih godina u Afganistanu, rekao je Cvrtila.
Vidmarović smatra da kad taliban pregovara s frakcijama misli se na plemena, što je normalno u Afganistanskoj tradiciji.
– Taliban je morao evoluirati u odnosu na 1990. godine. Oni su prognanici od sovjetskog rata koji su stasali u kampovima u Pakistanu, izgubili su kontakt s Afganistanom i bili su vođeni tvrdokornim vođenjem islama i šerijatom. Prošlo je puno vremena i imali su prilike na terenu se upoznati s narodom i plemenima i shvaćaju da je Afganistan puno raznovrsniji, ekstremne verzije islama u svijetu nisu dobro prošle. Talibani su zbog toga stasali, objasnio je Vidmarović.
Cvrtila je dodao kako im je sadašnja retorika Talibana prihvatljiva za razliku od one s početka 21. stoljeća koja je tada izazvala intervenciju međunarodnih snaga koje su ostale 20 godina.
Talibani “mali poklon” SAD-a Kini i Rusiji
Bilo je riječi o i sporazumu SAD-a i talibana iz Dohe u veljači 2020. iz kojeg se vidi da tadašnja afganistanska vlast nije bila potpisnica sporazuma niti bila uključena u pregovore. Iz sporazuma vidljivo je kako su se ključni igrači odrekli tadašnje vlasti u Afganistanu.
– Cilj Talibana je bio odlazak stranaca i to su oni i htjeli u Dohi te su te garancije i dobili. Obnovljeni, evoluirani oblik talibana koristi propagandu, populizam u klasičnom europskom značenju. naglašava da je vlast u Kabulu korumpirana i neučinkovita te tako talibani stječu simpatije gradonačelnika i guvernera što ima je pomoglo u izgradnji imidža i kredibiliteta. Gotovo bez borbe su tako došli do Kabula i uspostavljaju svoju vlast. Mislim da su Amerikanci shvaćali da će ishod biti ovakav, rekao je Vidmarović.
Smatra da taliban reformiran ili ne, na vlasti predstavlja sada problem Rusiji i Kini koji će se morati nositi s time i uvjeren je da je to “mali poklon” Amerike i proračunati potez kako bi se SAD mogao posvetiti nekim drugim vanjskopolitičkim stvarima.
Novi geopolitički kontekst
Cvrtila smatra da kad se Afganistan gleda u širem regionalnom kontekstu on ima važnu geostratešku i geopolitičku ulogu, kakvu je i imao u povijesti, primjerice kao prostor za sprječavanje širenja nekadašnjeg Ruskog carstva prema Indiji.
– Afganistan se nalazi na “Putu svile” kojeg Kina želi proširiti prema Europi. Sada se postavlja pitanje tko bi mogao imati utjecaja na Afganistan nakon odlaska SAD-a. Pakistan ima svoju ulogu u tome, ali i Kina te Rusija, koji ne žele izvoz radikalizma, smatra Cvrtila. Spomenuo je tu i Iran te dodao da se stvara geopolitički kontekst u tom dijelu svijeta. Naglasio je da ako Afganistan krene u radikalizam kako svi će od njih “prati ruke”.
Vidmarović je istaknuo da talibani kao pokret nemaju političku komponentu nego samo vjersku.
– Pitanje je koliko su talibani proučili međunarodnu situaciju, koliko su složili strateški vanjskopolitički program, naročito sa susjedima. Zasad se to ne vidi koncept vanjske politike, no bit će vrlo važno vidjeti kako se talibani postavljaju, rekao je.
O mogućem valu migranata
– Bit će sigurno pritiska prema Zapadu. U posljednje dvije godine vidi se porast Afganistanaca koji dolaze ilegalno kopnenim putem prema europskom prostoru. Unutar Afganistana je raseljeno prema nekim procjenama oko 3,5 milijuna ljudi, što je oko 10% stanovništva. Sigurno će neki od njih pokušati napustiti Afganistan. To će se vjerojatno vidjeti u ilegalnim dolascima prema europskom prostoru. To će biti veliki izazov za države na tom putu, pa i za Hrvatsku, smatra Cvrtila.
Vidmarović misli da Afganistanci žele mir, svoj tradicionalni način života i jednu naciju koja je ujedinjena pod paštunskom zastavom Paštunskih plemena.
