Dr. sc. Polović: O Trumpovim potezima trebaju odlučiti američke institucije, a ne Big Tech

“O potezima Donalda Trumpa trebaju odlučiti američke institucije, a ne Big Tech. Slažem se s izjavom saborske zastupnice Selak – Raspudić da je Facebookova i Twitterova cenzura, odnosno trajno brisanje njegovog profila povodom nedavnih događaja, nešto nad čime se svi trebamo duboko zamisliti. Naime, Big Tech jasno nam je poručio da više nisu zadovoljni tek potpunim monopolom nad jednom od rijetkih profitabilnih industrija koje su preostale u SAD-u. Preuzimaju u potpunosti kontrolu političkih procesa, to je nešto s čim smo suočeni već unazad nekoliko godina i polako klizimo u jednoumlje i totalitarizam“, upozorava doc. dr. sc. Jadranka Polović, predsjednica Hrvatske udruge za međunarodne studije, profesorica na kolegiju Međunarodna organizacija i Etika u međunarodnim odnosima Sveučilišta Libertas i vanjska suradnica na Odsjeku za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu – s kojom smo razgovarali o aktualnim događajima u Sjedinjenim Američkim Državama i cenzuri na društvenim mrežama.

> Senator Graham: Paradoksalno je da ajatolah tweeta, a predsjednik SAD-a ne smije

> Selak Raspudić o FB i Twitterovoj cenzuri Trumpa: Trebamo se svi duboko zamisliti

> Ristić: Kako je građanska samosvijest iz 2016. prešla u ‘domaći terorizam’ 2021.

Narod.hr: Kako komentirate upad u Kongres. Šta to znači za američku demokraciju i kako komentirate predstojeću smjenu vlasti?

Doc. dr. sc. Jadranka Polović: Već sam na tu temu govorila u medijima, pa mogu i ponoviti činjenice koje me kao analitičarku jako zbunjuju. Naime, Amerika je četiri godine imala neobičnog, u najmanju ruku teško kontroliranog, naizgled neukrotivog predsjednika, ali ipak ne toliko ludog da bi sam sebi pucao u glavu završnim činom izborne trakavice. Nesumnjivo riječ je o režiranom reality show, a u čijoj režiji sigurno će se analizirati. Treba se zapitati tko profitira ovim što se dogodilo, a dogodio se neviđeni party u zgradi potpuno neosiguranog američkog Kongresa koji je ovjekovječen brojnim veselim selfijima demonstranata, rulje (deplores) ili provokatora koji su neometano uspjeli zauzeti stolicu i ured prve dame Predstavničkog doma Nancy Pelosi. Sve ovo je manje važno od činjenice da je izgubljeno pet ljudskih života što cijelom događaju daje sasvim novu i vrlo ozbiljnu dimenziju – podrivanja američkog političkog sustava na koji su Amerikanci uvijek bili iznimno ponosni s istinskom vjerom u vlastite institucije. Nakon ovog što se dogodilo, ostaju otvorena brojna pitanja koja se odnose na njihovu zaštitu i sigurnost. Nemamo objašnjenja zašto je Capitol tijekom demonstracija bio sigurnosno zapostavljen, iako je Trump već tjednima pozivao svoje sljedbenike da tog dana izvedu silovite demonstracije. Primjerice, zbog čega je policija doslovno propustila prosvjednike u zgradu Capitol Hilla, te vrlo slabo ili nikako intervenirala do dolaska Nacionalne garde. Zbog čega predsjednik Trump nije odmah jasno spriječio nasilje u Kongresu za koje je bilo očito da mu nikako ne ide u prilog, te pozvao Nacionalnu gardu, ali i zašto je poslije slao vrlo dvosmislene poruke…

Prosvjedi su, vjerujem, organizirani s ciljem pritiska na senatore i kongresnike koji su 6. siječnja trebali potvrditi novog predsjednika Bidena. Zašto su prerasli u svojevrsni coup d’etat koji to zapravo nije jer prosvjednici nisu bili naoružani? Cilj zaista nije jasan – jesu li htjeli nasilno preuzeti Kongres i unaprijed srušiti buduću američku vladu? Ključni element državnog udara je da se on izvede izvan granica zakonitosti i ustava, podrazumijeva da neka organizirana grupa, obično vojna, ponekad obavještajne službe ili pak paravojna skupina koja raspolaže oružjem, upotrijebi silu kako bi svrgli s vlasti određenu političku osobu ili grupaciju. Zapravo, kako je bilo moguće da relativno mali broj ljudi zaprijeti ključnoj američkoj instituciji u trenutku donošenja iznimno važne odluke – proglašenja novog američkog predsjednika.

Narod.hr: Koliko je ovaj slučaj pokazao pristranost američkih medija vezano uz izvještavanje o prosvjedima BLM i Trumpovim pristalicama?

Doc. dr. sc. Jadranka Polović: Mediji su vrlo pristrani i gore postavljenim pitanjima se uopće ne bave. Ubojstvo Ashley Babbitt nema isti medijski tretman kao ubojstvo Georga Floyda. U Sjedinjenim su Državama na djelu iznimno složeni politički procesi s dalekosežnim posljedicama, dakle, zemlja se nalazi usred velike političke, ekonomske i socijalne krize koja će utjecati na budućnost ove, još uvijek svjetske supersile. Ali ako se nastavi, prenijeti će se i na Europu, te globalizirati. Stoga ova kriza mora biti predmet rasprave i analize, a ne sučeljavanja suprotstavljenih političkih narativa kojih, zapravo, više ni nema. Naime, svjedočimo ograničenju javnog govora putem cenzure koju određuju privatne tvrtke poput Facebooka i Twittera, Amazona, Googlea, YouTube i koje nemaju nikakvo neupitno pravo određivati vlastita pravila privatnosti.

Gdje su im bili moral i etika kad su prvoborci Islamske države svakodnevno objavljivali svoje horor filmiće odrubljivanja glava upravo putem ovih platformi smještenih u Silicijskoj dolini? Zašto njih nisu cenzurirali i „skidali“ ili im ukidali profile. Mnogi od tih filmova, uključujući i stravičnu smrt mladog Hrvata još uvijek su dostupni na ovim mrežama. Što s tim?

O potezima Donalda Trumpa trebaju odlučiti američke institucije, a ne Big Tech. Slažem se s izjavom saborske zastupnice Selak – Raspudić da je Facebookova i Twitterova cenzura, odnosno trajno brisanje njegovog profila povodom nedavnih događaja, nešto nad čime se svi trebamo duboko zamisliti. Naime, Big Tech jasno nam je poručio da više nisu zadovoljni tek potpunim monopolom nad jednom od rijetkih profitabilnih industrija koje su preostale u SAD-u. Preuzimaju u potpunosti kontrolu političkih procesa, to je nešto s čim smo suočeni već unazad nekoliko godina i polako klizimo u jednoumlje i totalitarizam.

> Dr. sc. Havel nakon cenzure Trumpa na Twitteru: Ugrožena je sloboda govora

> Je li cenzura kad Twitter i Facebook Trumpu ‘ugase’ njegov račun?

> Twitter obrisao i Trumpove objave s osobnog profila nakon trajne blokade njegovog službenog računa Bijele kuće

Narod.hr: Je li moguća podjela unutar Republikanske stranke nakon ovih izbora?

Doc. dr. sc. Jadranka Polović: Ona se već dogodila. Trumpovo inzistiranje na izbornoj krađi u početku je bilo podržano od velikog broja republikanskih dužnosnika, međutim, vremenom je ta podrška opala. Ipak, sve to je dovelo do neke vrste otvorenog raskola unutar stranke. Na kraju ovih tragičnih zbivanja, glasovanje je nastavljeno i vidjeli smo da je od 538 članova Kongresa, osam republikanaca u Senatu i 139 u Zastupničkom domu i dalje ostalo uz Trumpa i podržalo njegove tvrdnje o izbornoj krađi. Međutim, četiri godine stalnih prijepora u vezi predsjednika Trumpa, oslabile su Republikansku stranku. Demokrati sada kontroliraju oba doma Kongresa i u vlastitim političkim promišljanjima i odlukama potpuno su slobodni. Za razliku od Republikanske stranke pred kojom je dugotrajno razdoblje konsolidacije. Donald Trump zasigurno neće biti njihov kandidat na predsjedničkim izborima 2024.

Narod.hr: Je li ova situacija presedan za budući elektorski proces u SAD?

Doc. dr. sc. Jadranka Polović: Američki izborni sustav je nesumnjivo zastario i svakako je potrebno unijeti promjene. Međutim, one stižu prekasno budući da je izborni proces već najmanje od 2016. godine pod kontrolom Big Tech kompanija. Možda je i Trump tada ukrao izbore, sjetimo se samo skandala oko Cambridge Analytica koja je za izradu profila birača koristila podatke nepropisno dobivene s Facebooka. Riječ je tvrtki u kojoj je bivši Trumpov pomoćnik Stephen Bannon bio član uprave, Na izborima 2020. sumnje su vezane uz sustav elektroničkog glasovanja – Dominion Voting System. Dakle, izborni proces kao i njegovi rezultati u budućnosti će (ne samo u SAD-u) biti više vezani uz tehnologiju, manje uz promjenu Ustava ili pravila elektorskog glasovanja.

Narod.hr: Bilo je poziva da se Donald Trumpa smjeni i prije završetka njegovog predsjedničkog mandata 20. siječnja. Je li to moguće?

Doc. dr. sc. Jadranka Polović: Istina, Demokratska stranka zahtijeva trenutnu smjenu predsjednika optužujući ga da je poticao na pobunu. Međutim, malo je vjerojatno da će doći do aktiviranja sada često spominjanog 25. Amandmana američkog Ustava. Potpredsjednik Pence koji trenutno vodi državu i bez primjene ovog amandmana, čini se da je odbio ovakvu mogućnost, iako Demokrati osobito Nancy Pelosi uz 120 kongresnika i 17 senatora inzistiraju na impeachmentu i to po ubrzanom postupku. Naime, 25. Amandman američkog Ustava regulira proceduru prijenosa vlasti s predsjednika koji je uslijed nepredviđenih okolnosti spriječen u obavljanju dužnost na potpredsjednika. Po prvi je put uveden nakon ubojstva Johna F. Kennedyija, 1963. kada se pojavila pravna nedoumica u prijenosu vlasti. U brojnim državama potpredsjednik preuzima ovlasti kao vršitelj dužnosti do raspisivanja novih izbora (u Hrvatskoj predsjednik Sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika temeljem odluke Ustavnog suda, a na prijedlog vlade)), međutim u SAD je tada regulirano da potpredsjednik nastavlja kao predsjednik SAD-a sve do kraja mandata. Što se tiče proglašenja predsjednika „neuračunljivim“ ili mentalno nesposobnom osobom, iako je predviđeno ovim Amandmanom, to ipak nije jednostavno. Znači li to oduzimanje pravne sposobnosti predsjedniku koji je istovremeno i građanin SAD-a? Ako se o tom bude glasovalo tada je potrebno da većina članova administracije koju je predsjednik izabrao uključujući i potpredsjednika, potvrdi da je predsjednik mentalno nesposoban za obavljanje svoje dužnosti. Do sada se to nije dogodilo, a hoće li, u ovom trenutku odlučuje potpredsjednik Pence.

Meni se čini da Demokrati ovim šalju simboličnu poruku kojom se nastoji trajno diskreditirati Donalda Trumpa i to dvojako – kao lidera Republikanske stranke, jer nakon ovog on više nema političkog kapitala niti ugleda da se za četiri godine kandidira na unutarstranačkim izborima za predsjedničkog kandidata, a istovremeno ga žele izbaciti i iz političke igre, odnosno onemogućiti njegov utjecaj na daljnju radikalizaciju i polarizaciju američkog društva. Naglasak je svakako na njegovoj političkoj odgovornosti.

Narod.hr: Što čeka novoizabranog predsjednika Bidena nakon preuzimanja dužnosti?

Doc. dr. sc. Jadranka Polović: Najšira međunarodna javnost sve se više bavi ostavštinom Donalda Trumpa koja je već dobila i znakovit naziv „trumpizam“. Ova se kovanica odnosi na vrlo proturječne politike predsjednika na odlasku koje su tijekom njegovog mandata predstavljale snažan izazov za američki politički establišment (duboka država), ali, po mnogima, i za američke nacionalne interese. Brojni analitičari smatraju da Donald Trump kao predsjednik nije u potpunosti odgovoran za izazove s kojima je danas suočena Amerika, međutim, upravo je on svojim neobičnim načinom vođenja svjetske supersile te izazove (u međuvremenu pretvorene u prijetnje) snažno zaoštrio. Duboko polarizirano američko društvo i „radikalizirana“ politička scena jesu neupitne činjenice, stoga se sve više nameće rasprava o sposobnostima kao i mogućnostima buduće administracije da rješava uzavrele unutarnje izazove, ali i obnovi vodeću ulogu SAD-a u međunarodnim odnosima koji nezaustavljivo tranzitiraju iz unipolarne ere prema multipolarnosti, dakle, svijetu sve brojnijih geopolitičkih igrača koji zahtijevaju ravnopravan status u novom svjetskom poretku. Pored Rusije i Kine koje ostaju ključni izazovi za novu administraciju, brojne su regionalne sile u usponu koje sužavaju Americi prostor za intervencionističko djelovanje ili „širenje slobode“ na druge narode.

Narod.hr: Nakon ovih svih podjela i sukoba, hoće li Biden moći ujediniti naciju i prevladati razlike?

Doc. dr. sc. Jadranka Polović: Vidljivo da je američko društvo u krizi, time i sama ideja liberalne demokracije, političkog sustava i političkih institucija na koje su Amerikanci neobično ponosni i koje su izvor njihovog samopouzdanja u međunarodnim odnosima još od vremena Manifest Destinyija.

Danas svjedočimo urušenim javnim obrazovnim institucijama, nedostupnoj zdravstvenoj i socijalnoj skrbi što je osobito postalo vidljivo i problematično u vrijeme COVID-19 krize, danas su SAD zemlja najvećih nejednakosti, zemlja s najvišom stopom siromaštva u zapadnom svijetu, zemlja u kojoj se kvaliteta života i ekonomski uvjeti goleme većine Amerikanaca svakodnevno pogoršavaju. Oko 50 milijuna Amerikanaca zahvaćeno je ekstremnim siromaštvom, dok se preraspodjela bogatstva usmjerila prema financijskoj i poslovnoj eliti koja je dodatno profitirala paketom mjera kojima je spašen financijski sektor u vrijeme velike financijske i gospodarske krize (2007.-2008.), otvaranjem novih ratišta kao poslovnih prilika vojno-industrijskog kompleksa tijekom mandata prijašnjih administracija, te konačno i posljednjom Trumpovom poreznom reformom koja je korporacije i bogate, zapravo, oslobodila poreza. Rastući jaz u bogatstvu i neuspjeh u provedbi javnih politika koje bi pružile bar osnovnu socijalnu mrežu zdravstvene skrbi najsiromašnijim građanima pogoršali su krizu beskućništva do sramotnih i nikad viđenih razmjera. Amerika je postala „frakturirana na uske identitete“, kako kaže Fukuyama, zbog čega je potpuno izostalo promišljanje i kolektivno djelovanje društva u cjelini. Sve su to izazovi kojima se treba posvetiti nova administracije.

Smatram da će novi predsjednik Biden nastojati smiriti iznimno radikaliziranu situaciju u Sjedinjenim Državama. Pred njim je jako puno vanjskopolitičkih izazova, a ova situacija okreće ga prema rješavanju unutarnje situacije u američkom društvu. Postoji odgovornost velikih sila, Sjedinjenih Država, osobito, da svojim primjerom stabiliziraju međunarodni poredak. To znači da stabilnost u SAD-u znači i stabilnost u svijetu i obrnuto, zaključuje doc. dr. sc. Polović u razgovoru za Narod.hr.