Nekoliko stotina obožavatelja davno preminulog diktatora i masovnog ubojice Josipa Broza Tita u petak je mimohodom u Beogradu odalo priznanje nekadašnjem doživotnom predsjedniku komunističke Jugoslavije, na njegov rođendan, koji se u raspaloj državi slavio kao zajednički praznik.
Kuću cvijeća, mauzolej u kojem je Tito pokopan, od jutra su u mimohodu pohodile udruge preživjelih boraca iz Drugog svjetskog rata, pripadnici pokreta i udruga koje njeguju kult Josipa Broza Tita, članovi partije Saveza komunista Jugoslavije, obožavatelji Tita.
“Ni 38 godina od smrti doživotnog predsjednika SFR Jugoslavije Josipa Broza Tita sjećanje na njega nije umrlo, pa su njegovi štovatelji iz svih dijelova bivše Jugoslavije na dan njegove smrti došli u Kuću cvijeća položiti vijence na njegov grob”, ustvrdio je danas beogradski tisak.
> (FOTO) Obersnel: ‘Ako Europa vjeruje u Tita što ne bi i Hrvatska’
U mimohodu su se smjenjivala izaslanstva i pojedinci okićeni značkama, bedževima i majicama s radnih akcija iz doba SFRJ, ali i sa zastavama i petokrakama koje su u rukama nosili “nekadašnji Titovi pioniri, brigadiri, radnici i udarnici”.
> Joško Čelan o filmu: ‘Tito – dozvola za genocid’
Kuću cvijeća pohodila su danas izaslanstva iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije, pokazujući da “Maršala nisu zaboravili”.
“Svi do jednog žale za Titovim vremenom, u kojem se, kako kažu, neusporedivo bolje živjelo”, piše beogradski Kurir.
“U Titovo vrijeme sve je bilo sve dostupno, školstvo, zdravstvo i druženje. Roditelji su mi radili i imali smo nešto, a danas radimo i nemamo ništa. Kad dođemo na Titov grob nađemo se i družimo se s drugovima iz cijele Jugoslavije i širimo bratstvo i jedinstvo”, ustvrdila je za Kurir Bernarda Dodić iz Ilirske Bistrice u Sloveniji.
> Pročitajte koje još ulice i trgovi u Hrvatskoj nose Titovo ime
Nekadašnji doživotni predsjednik SFRJ i jedan od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, umro je 4. svibnja 1980. godine u Ljubljani, a pokopan je 8. svibnja u Beogradu.
> Pročitajte koji su sve državni dužnosnici i kojim riječima posljednjih mjeseci veličali Tita
“Na njegovu je pogrebu, uz oko 700.000 građana iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije, nazočilo 209 visokih izaslanstava iz cijelog svijeta, te šefovi država i vlada iz 127 zemalja”, podatak je koji najčešće navode oni koji veličaju kult Josipa Broza Tita.
Uz obljetnicu Titove smrti 4. svibnja, njegovi štovatelji i, već rijetki preživjeli suborci, diktatoru odaju počast i 25. svibnja, koji se nekad u čast Titova rođendana u cijeloj bivšoj Jugoslaviji morao slaviti kao tzv. ‘Dan mladosti’, uz slet na tadašnjem Stadionu JNA u Beogradu.
Kult ličnosti Tita – vladanje ljudima
Podsjetimo, pozorno njegovani kult Josipa Broza kao Velikog vođe imao je ponajprije cilj vladanja nad ljudima. Komunisti su vrlo brzo shvatili da jugoslavenskim narodima, od kojih je veći dio bio dugo izvan civilizacijskog kruga Europe do pada turskog imperija, treba kult ličnosti čovjeka koji će ljudi obožavati poput boga. Izbor je zato pao na Josipa Broza. Zbog toga je stvoren kult gotovo besmrtnog vođe, trostrukog narodnog heroja i neponovljivog borca za slobodu (!) koji je narastao do gotovo nevjerojatnih razmjera.
Taj kult je stvaran na svim razinama: od kurikula osnovnih i srednjih škola kroz gotovo svaki predmet, do kvizova za djecu i bogatog nagrađivanja pobjednika, omladinskih radnih akcija, televizijskih serija i filmova, literature i knjiga, naziva gradova, ulica i trgova još za diktatorova života, te općenito baš svakog aspekta života.
Tako je Komunistička partija još za Titova života izgradila nikada viđeni kult ličnosti u bivšoj državi. Naravno, protivnici istog i slobodnomisleći ljudi bili su proganjani i ubijani.
Takvu stvar moderni svijet nije poznavao: slavio se rođendan mrtvog diktatora pred 50.000 ljudi svake godine.
Smatra se da je Titov režim odgovoran za smrt oko 570 tisuća ljudi. Pamti se pokolj na Bleiburgu, pamte se križni putevi, pamte se koncentracijski logori poput Golog otoka. Nažalost, jedan od najvećih zločinaca 20. stoljeća i danas u Hrvatskoj ima svoje sljedbenike, doduše malobrojne. Zanimljivo, jedan dio s popisa najvećih zločinaca i diktatora bio je na pogrebu Josipa Broza Tita 1980. godine.
> Zločinci i njihovi režimi: Tito uvršten na popis na kojem mu je i mjesto
Vlada susjedne Slovenije zabranila je proslavu i obilježavanje Dana mladosti iz razloga jer se totalitarni režimi ne mogu slaviti i jer se nove naraštaje mora obrazovati u duhu Ustava, pa jedan dio Slovenaca dolazi u Kumrovec i u Beograd na proslavu istog.
Tekst se nastavlja ispod oglasa