Koronavirus službenog naziva Covid-19, koji se u prosincu pojavio u kineskom gradu Wuhanu u pokrajini Hubei, proširio se iz Kine na sve kontinente. Do sada je u Republici Hrvatskoj potvrđeno ukupno 11 oboljelih osoba, dok je u Europi najviše pogođena Italija s približno 4 tisuće oboljelih.
Statistike govore da je u svijetu zabilježeno preko 98 000 zaraženih koronavirusom, među kojima je 55 659 onih koji su se oporavili te više od 3 300 preminulih od posljedica zaraze.
Vlade diljem svijeta uvode mjere kako bi suzbile širenje. Tako se uvode preventivne karantene za putnike koji dolaze iz zemalja koja su žarište, poput Kine, Irana, Italije. Otkazuju su koncerti, kulturna događanja, zatvaraju vjerski objekti i škole.
U četvrtak se sastalo i Vijeće za nacionalnu sigurnost kojeg su zajednički sazvali predsjednik Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Članovi Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske izvijestili su o svim aktivnostima koje su poduzete u protekla dva mjeseca u vezi sa suzbijanjem epidemije koronavirusa (Covid‑19) na nacionalnoj razini, kao i na razini Europske unije, s obzirom na ulogu Hrvatske kao predsjedavajuće Vijećem Europske Unije.
Stanje u susjedstvu
Čak 13 zemalja odlučilo je zatvoriti škole, tako je u petak kod kuće ostalo gotovo 300 milijuna učenika u svijetu. U Italiji je zatvoreno 58 tisuća obrazovnih ustanova, što nije zabilježeno ni tijekom bombardiranja Saveznika u Drugom svjetskom ratu.
Italija ima 3858 zaraženih i 148 smrtnih slučajeva, a zbog epidemije je odgođen i referendum o smanjenju broja zastupnika. Mađarska je u petak potvrdila četvrti slučaj zaraze koronavirusom, a Slovenija ih ima šest.
Nakon Italije, u Europi je najviše pogođena Francuska s 285 oboljelih i sedam smrtnih slučajeva. Europski parlament premjestio je plenarnu sjednicu drugi tjedan iz Strasbourga u Bruxelles zbog nastavka širenja epidemije u Francuskoj. U Parizu zaražen je jedan zastupnik i jedan zaposlenik Nacionalne skupštine.
Broj zaraženih u Njemačkoj je preko 350, Iran je kao i Italiju zahvatila veća epidemija te je oko 3513 oboljelih i 107 umrlih.
Izrael je zabranio pristup svom teritoriju za građane više europskih zemalja, a Lufthansa je odlučila obustaviti letove prema toj zemlji od 8. ožujka.
Broj umrlih od koronavirusa u SAD-u narastao je na 12, a zabilježena su 53 nova slučaja zaraze virusom, koji se prvi put pojavio u Coloradu, Tennesseeju, Teksasu i San Franciscu. Američki je Senat u četvrtak, dan poslije Zastupničkog doma, odobrio 8,3 milijarde dolara za borbu protiv virusa.
Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ujedinjeno Kraljevstvo ima 85 zaraženih, Norveška 56, a Austrija 29.
Na području EU/EEA i UK prijavljeno je ukupno 112 smrtnih ishoda, od kojih najviše u Italiji, potom u Francuskoj i Španjolskoj. Od ostalih zemalja svijeta najviše je oboljelih u Kini (80 524), Južnoj Koreji (5 766), Iranu (3513), Japanu (317) i Singapuru (112).
Koji su simptomi zaraze?
Koliko je poznato, virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput: povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima i umora.
U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.
Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). U Hrvatskoj se dijagnostika provodi samo u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu.
Kako se virus prenosi?
Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između dva i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus bez da imaju simptome ili prije nego se oni pojave. Ukoliko se ovaj podatak potvrdi, to će otežati rano otkrivanje zaraze 2019-nCoV.
Ako se ljudi zaraženi virusom testiraju i na vrijeme dijagnosticiraju te se provedu stroge mjere kontrole zaraze, vjerojatnost uspješnog prijenosa s čovjeka na čovjeka među europskim stanovništvom je niska, ističe HZJZ.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
