Hrvat Gabriel Boric novi je predsjednik Čilea

gabriel boric
epa09651090 President-elect Gabriel Boric during his speech to his supporters in Santiago, Chile, 19 December 2021. The newly elected president of Chile, the leftist Gabriel Boric, told a crowd of supporters in downtown Santiago on Sunday that the country is 'facing a change in the historical cycle' and that his next government 'cannot miss it'. In his first public speech after defeating the far-right Jose Antonio Kast with 55.8% of the votes, the former student leader assured that his commitment 'is to take care of democracy every day' and thanked the other six candidates who competed in the elections. EPA/Elvis Gonzalez

Ljevičar hrvatskog podrijetla Gabriel Boric (Borić) novi je predsjednik Čilea. Nakon 99 posto obrađenih glasova, Boric ima vodstvo od 55,86 prema 44,14% ispred protukanidata, desničara Joséa Antonija Kasta.

Izborio četverogodišnji mandat na čelu države

Kast je nazvao Borica i čestitao mu na pobjedi te je sada sasvim izvjesno da će političar hrvatskog podrijetla biti novi vođa Čilea. Izborio je četverogodišnji mandat na čelu države. Drugi krug predsjedničkih izbora održan je u nedjelju, javlja Večernji list.

Kast branio Pinocheta

U prvom krugu izbora, koji je održan 21. studenog, Kast je pobijedio s 28% glasova, dok je Boric dobio 26%. Analitičari su odmah nakon izbora većinom Kasta vidjeli kao favorita, ali već prve ankete nekoliko dana nakon tog glasovanja pokazale su da je Boric bio nešto uvjerljiviji centrističkim biračima. Prema posljednjoj anketi tvrtke Camden, koju je Reuters objavio u subotu, Boric je vodio 55 prema 45%. Anketa tvrtke Atlas Intel pokazivala je da je Boric u vrlo malom vodstvu, 51 prema 49%.

Svjetski mediji raspisali su se o izborima prije svega naglašavajući da se radi o potpuno drukčijim političarima – s jedne je strane 35-godišnji bivši vođa studentskih prosvjeda Boric, a s druge 55-godišnji karijerni političar i otac devetero djece Kast. Njih se dvojicu najčešće opisivalo kao prilično ekstremne političare: Boric je u koaliciji s komunistima, a Kast je znao braniti nasljeđe desnog diktatora Augusta Pinocheta koji je zemljom brutalno vladao u 1970-ima i 1980-ima. Kampanja se između prvog i drugog kruga svela na raspravu o karakteru dvojice političara, više nego o njihovim politikama.

Boric ponosan na svoje hrvatsko podrijetlo

Boricevi pradjed i prabaka odselili su se s Ugljana krajem 19. stoljeća u Čile.

Boric je više puta govorio da su hrvatski imigranti sebe ugradili u Čile te da je ponosan na svoje podrijetlo. Iako ne govori hrvatski, posjećivao je zemlju svog podrijetla te sami Ugljan.

Boric je za vrijeme studija bio je član Autonomne ljevice, udruženja temeljenog na marksizmu i antiimperijalizmu. Skupinu je napustio 2016. godine kad je osnovao koaliciju Frente Amplio (Široki front) s puno pragmatičnijim političkim pristupom, navodi jutarnji.hr.

Boric se istaknuo kao jedan od vođa studentskih prosvjeda 2011. godine za besplatno obrazovanje. Godina studija u Čileu u to vrijeme stajala je u prosjeku 5500 dolara, a postojale su i velike razlike u kvaliteti između privatnih i javnih sveučilišta. Zbog toga su studenti iz manje bogatih obitelji nakon fakulteta grcali pod teretom studentskog duga ili jednostavno nisu ni dobivali šansu za daljnje školovanje.

S 29 godina ušao u Kongres

S 29 godina ušao je u Kongres, kao zastupnik u Donjem domu rijetko naseljene najjužnije regije Magallanes čijih 80 posto stanovnika živi u gradu Punta Arenas, popularnoj bazi za ekskurzije na Antarktiku. Jedva je skupio 35.000 potpisa za kandidaturu, a onda je neočekivano pobijedio Daniela Jaduea iz Komunističke partije te postao prvo lice ljevičarske alijanse.

Prošle godine Boric je posjetio skupinu prosvjednika koji su zatvoreni zbog prosvjeda navodeći da su nepravedno u zatvoru, a kad je prije nekoliko godina bio u Parizu, posjetio je jednog od ubojica senatora Jaimea Guzmána, koji je surađivao s Pinochetom, a ubijen je 1991. godine.

Kao predstavnik nove generacije ljevice u Čileu, Boric je često kritizirao stranke lijevog centra kao suviše pasivne i “neoliberalne”.

Čileanci za promjene

Čileanska je ekonomija inače najuspješnija u Latinskoj Americi i poznata je po privatiziranom zdravstvu, školstvu i mirovinskom sustavu. No on uglavnom služi bogatim građanima, a siromašni se muče zbog nejednakosti, kažu kritičari. “Čile je bio kolijevka neoliberalizma, a sada će biti i njegov grob”, govorio je Boric u kampanji. Kast je pak tvrdio da je zemlji potreban red i mir kako bi se ekonomski napredak nastavio.

Boric obećava veću jednakost društva. To je središnja tema u Čileu. Razina nejednakosti je frapantna unatoč visokom BDP-u što ga pogoni prirodno bogatstvo zemlje. To je bilo u srži posljednjih gnjevnih prosvjeda.

Zbog siline prosvjeda Čile je raspisao referendum o promjeni ustava koji je sastavila Pinochetova hunta i za koji se smatra da pogoduje interesima desnog političkog spektra i kapitalistima. Gotovo 80 posto Čileanaca poručilo je “da” žele novi ustav.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.