Hrvat iz Lavova: Ukrajinci su u velikoj psihozi, pod snažnim pritiskom medija

Filip Višić hrvat lavov ukrajinci
Foto: Snimka zaslona

Iako je, prema američkim obavještajnim izvorima, ruska agresija na Ukrajinu trebala početi tijekom noći, to se nije dogodilo. Naprotiv, stanje na terenu bitno je drugačije. Rusko ministarstvo obrane u svijet šalje snimke na kojima se vidi kako se njihovi tenkovi i teško oružje s ukrajinske granice povlače prema vojarnama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Rusija: Zapadni mediji jako su se trudili potaknuti rat u Ukrajini

Kako Ukrajinci vide budućnost svoje zemlje?

O tome što Ukrajinci misle o ratnoj psihozi, kako vide budućnost svoje zemlje i rasplet aktualne krize, iz Lavova za Dnevnik putem Skypa govorio je Filip Višić, Hrvat koji već sedam godina živi u tom zapadnom ukrajinskom gradu.

– Ljudi ovdje su pod velikim pritiskom medija i svega toga, ne znaš kako razmišljati, tako da su svi u jednoj psihozi i iščekivanju, kaže Filip Višić za Dnevnik HTV-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Ovdje postoji mišljenje da do velikog sukoba neće doći jer nerealno i nelogično i nitko tu ne dobiva, sve strane gube i onda to nema nekog smisla. Iako kad se ideologije umiješaju, a ovdje se ideologija umiješala, onda racio više nije na snazi, tako da je realna mogućnost pola-pola.

Filip misli da rata neće biti, a svoje stajalište bazira na cijeni koju bi taj sukob mogao imati.

– Postoji jedno razmišljanje da stvari treba jednom zauvijek raščistiti i svatko poći svojim putem, kaže.

– To su dvije nacije koje žive jedna uz drugu i one će naći način kako da imaju suživot i odnos, ali ono što je činjenica je da Ukrajina želi demokratsku, stabilnu državu koja ima tržišnu ekonomiju i koja ima drugačije vrijednosti od svojih susjeda. I Ukrajinci kao narod su to čisto rekli 2014. kad je bio Majdan, oni su jasno rekli kako žele da se njihova Ukrajina u budućnosti razvija, poručuje Filip.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vjeruje da će Ukrajinci naći unutarnje snage i energije da zadrže ovu poziciju iako, kaže, nije lako jer su pritisci jako veliki.

– Ovdje se priželjkuje jedno rješenje, vrijeme će pokazati je li to realno, da se Ukrajina svojim teritorijem integrira nazad i nikako se ne želi da to bude pod uvjetima koji su potpisani sporazumom u Minsku jer to je Trojanski konj. U principu to je destabilizacija Ukrajine kao takve i, kao što je netko tu napisao, to je kraj projekta Ukrajine kao stabilne i nezavisne i neovisne tvorevine, zaključuje.

Ništa od ruske agresije?

Krenuli su ruski tenkovi, ali prema istoku, prema svojim vojarnama, tvrde izvori iz Moskve. Udarna je to vijest u svim svjetskim medijima, ruska invazija ne čini se više kao realnost, pregovori su opet u modi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Predsjednik Putin oduvijek je bio sklon razgovorima kao rješenju problema, a budući da je to pokazao i predsjednik Biden, smatramo to vrlo dobrim znakom. Nadamo se skorom početku razgovora, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.

Do jučer odlučan zagovornik brzog i učinkovitog vojnog odgovora na rusku agresiju, danas potpuno predan diplomaciji. Glavni tajnik NATO-a sada se zauzima za pristup mrkve i batine.

– I dalje šaljemo jasnu poruku Rusiji da smo spremni sjesti za stol i otvoreno razgovarati. Ali jednako tako spremni smo i na najcrnji scenarij, na oružani sukob, rekao je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.

Vijesti o ruskom povlačenju Stoltenberga se nisu previše dojmile, čeka potvrde svojih službi. Ne vjeruje više nikomu.

– Čim završe ove zajedničke vojne vježbe, iz naše zemlje povući će se svi ruski vojnici, svi zrakoplovi i tenkovi, iza njih neće ostati ni jedan komadičak vojne opreme, rekao je Vladimir Makei, bjeloruski ministar vanjskih poslova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No Zapad ima svoje izvore, pa u očekivanju potvrde da su se ruske vojne snage doista povukle, Amerikanci gomilaju svoje na istoku Europe, i vježbaju, spremaju se za sve opcije.

-Ova vojna vježba ‘Udar sablje’ održava se svake godine. Na ovaj način zajedno s vojskama zemalja partnera uvježbavamo sve scenarije obrane i preuzimanja inicijative na terenu, rekao je pukovnik Christopher Richardson, 1. američka pješačka divizija.

Analitičari tvrde da je sve ovo normalno, političari govore o mirnom rješenju krize, a vojska je tu ako pregovori ne uspiju. Čelnici Unije vide da se nešto događa na terenu, i čekaju razvoj situacije, pa izravno poručuju Moskvi.

– Moskva nikako ne smije izabrati rat. Naša suradnja moguća je i potrebna, i zato pozivamo na deeskalaciju. Čekamo potvrdu naših službi da se Rusi doista povlače, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

Kina, koja cijelu ovu situaciju promatra s velikim zanimanjem, jer važno je napomenuti da je Peking zakupio ukrajinska žitna polja veličine Belgije – čak 3 milijuna hektara, traži mir i prestanak međusobnog optuživanja.

– Širenje dezinformacija s američke strane bilo je dolijevanje ulja na vatru koje nikomu nije potrebno. Nadam se da će obje strane napokon shvatiti kako je vrijeme da se posvete miru, međusobnom razumijevanju i suradnji, rekao je Wang Wenbin, glasnogovornik kineskog MVP-a.

No čini se da je to cilj koji je teško postići, jer američki državni tajnik izjavio je kako je istina da se ruski tenkovi doista kreću, ali ne prema vojarnama nego duž granice s Ukrajinom, što se, eto, ne poklapa s informacijama koje stižu iz Moskve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.