Sve uvjereniji da ima prednost na bojnom polju u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin odlučan je postići svoj cilj. A taj je da Kijev nikada ne uđe u Sjevernoatlantski savez te da se uvedu ograničenja na vojnu sposobnost Ukrajine.
> Ukrajina završava godinu iscrpljena: Rusija napreduje na sjeveru, istoku i jugu
Naime, ruski uvjeti za okončanje rata u Ukrajini sadržavaju nekoliko točaka oko kojih se dvije zemlje ni u prijašnjim pregovorima nisu uspjele dogovoriti.
Rusija će zahtijevati od Ukrajine da drastično smanji vojne veze s NATO savezom i postane neutralna država s ograničenom vojskom u bilo kakvim pregovorima s novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, javljaju izvori bliski Kremlju.
>Poznato u kojoj bi europskoj zemlji Putin mogao održati mirovne pregovore
Putin prkosi Trumpu?
Stav Kremlja je da, iako pojedine NATO članice mogu nastaviti slati oružje Ukrajini u sklopu bilateralnih sigurnosnih sporazuma, to oružje ne smije biti korišteno protiv Rusije niti za ponovno zauzimanje teritorija. Rekao je to jedan od izvora upoznat s pripremama Moskve za moguće pregovore.
Ovi čvrsti početni zahtjevi gotovo sigurno će biti neprihvatljivi ukrajinskim čelnicima dok se rat približava trećoj godini.
Putin kroz svoj stav također prkosi Trumpovoj deklariranoj želji da brzo okonča sukob, a mogao bi biti osmišljen kako bi Moskvi dao prostora za pregovore, piše Bloomberg, a prenosi Dnevnik.hr.
>Sastali se Fico i Putin: Rusija prodaju plina Europi ocijenila ‘kompliciranom’
Ukrajina primila desetke milijardi dolara vojne pomoći
Ruski uvjeti također uključuju zadržavanje kontrole nad barem 20 posto teritorija Ukrajine, uključujući Krimski poluotok anektiran 2014. godine, iako je Moskva otvorena za određene teritorijalne razmjene, rekli su neki od izvora.
“Pitanje teritorija nije glavni problem. Tu je puno širi kontekst koji, očito, još uvijek nije u potpunosti shvaćen na Zapadu”. Kazala je to Tatiana Stanovaya, osnivačica konzultantske kuće R. Politik i viša suradnica Carnegie Russia Euroazijskog centra. Dodala je da je stav Moskve o kandidaturi Ukrajine za NATO i razoružanju nepokolebljiv.
Ukrajina je primila desetke milijardi dolara vojne pomoći iz SAD-a i Europe otkako je Rusija pokrenula invaziju u veljači 2022. godine. Najveća briga Ukrajine je da bi prekid borbi omogućio Rusiji da se ponovno grupira i ponovno napadne. To je razlog zbog kojeg Kijev tvrdi da mu trebaju zapadno oružje i dovoljno jaka vojska.
>Putin se ispričao predsjedniku Azerbajdžana zbog obaranja putničkog zrakoplova
Neutralna Ukrajina
“Ukrajina treba biti neutralna, bezopasna i ni pod kojim uvjetima ne bi trebala biti predstraža za NATO ili SAD. Trebala bi imati malenu vojsku. Dovoljnu da zaštiti svoje granice od izbjeglica i obavlja policijske funkcije, ali nedovoljno da se bori protiv Rusije.” Izjavio je to nacionalistički ruski tajkun i saveznik Kremlja, Konstantin Malofejev, u intervjuu prošlog mjeseca. Dodao je da bi neutralni status trebao biti u ustavu Ukrajine.
Minimalni zahtjevi Rusije su neutralna Ukrajina, obustava daljnjeg širenja NATO-a u postsovjetske države i stroga ograničenja na veličinu ukrajinske vojske, prema Pavlu Danilinu, političkom analitičaru koji surađuje s Kremljom.
Ukrajina još uvijek drži teritorij u ruskoj Kurskoj regiji nakon iznenadne invazije prošle godine. To bi mogao biti pregovarački adut ako ga Kijev zadrži. SAD je u petak najavio najopsežnije i najagresivnije sankcije do sada na rusku trgovinu naftom.
Ključni element budućih pregovora
Prema detaljima iz dokumenata koji su navodno sastavljeni kad su Rusija i Ukrajina pregovarale u proljeću 2022. godine u Istanbulu, dvije se strane nisu mogle usuglasiti oko određenih točaka.
Rusija je inzistirala na ograničenju ukrajinskih oružanih snaga na 85.000 ljudi i 342 tenka te ograničenju dometa ukrajinskih projektila na 40 kilometara, dok je Ukrajina željela vojsku od 250.000 ljudi i 800 tenkova te domet projektila od 280 kilometara.
Dvije zemlje također nisu uspjele postići dogovor o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, što će vjerojatno biti ključni element bilo kakvih budućih pregovora.
> Ukrajina bi trebala primiti još 30 milijardi eura od EU-a; proizvodnja oružja nije dostatna
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Dnevnik.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.