Nakon početka rata u Ukrajini, zemlje koje su stale na njezinu stranu uvele su sankcije Rusiji. S jedne strane sankcije su uspjele, no postoji i druga strana, ona u kojoj je Rusija izvukla deblji kraj, a što se moglo predvidjeti na početku.
Obzirom na to da je Rusija veliko tržište, gubici tvrtki i kompanija koje su uvele sankcije Rusiji mogli su se očekivati, uzevši u obzir i to da se Rusija, koja nema mentalitet Zapada, u takvoj situaciji snašla.
>Orban blokirao europske sankcije Rusiji zbog patrijarha Kirila
Putin diktirao uvjete prodaje
Nekoliko tjedana nakon sveobuhvatne Putinove invazije na Ukrajinu brojne američke, europske i japanske tvrtke napustile su rusko tržište, nadajući se da će to rezultirati padom ruskoga gospodarstva i narušavanjem ratnih napora Kremlja. No, ti napori su uspjeli samo djelomično.
Kako je pokazala nova istraga The New York Timesa, a prenio je Jutarnji list, Vladimir Putin je situaciju pretvorio u neočekivani dobitak za rusku elitu i državu u cjelini. Tako što je diktirao uvjete njihova odlaska. Primjerice, prisilio je tvrtke koje žele prodati svoju imovinu da to učine po znatno nižim cijenama nego što je njihova tržišna vrijednost.
Zahtijevao da tvrtke iz “neprijateljskih zemalja” dobiju odobrenje prije nego što se odluče na prodaju dijela poslovanja. A u nekim je slučajevima čak potpuno zaplijenio imovinu kompanija.
Zapadne tvrtke, koje su najavile odlazak iz Rusije nakon početka invazije, prijavile su više od 103 milijarde dolara gubitaka od početka rata, prema analizi financijskih izvješća u koje je uvid imao NYT. Osim toga, uveden je jednokratni porez od deset posto na ekstraprofit velikih tvrtki. Čime je ruska ratna škrinja postala bogatija za najmanje 1,25 milijardi dolara u protekloj godini.
Državna pljenidba
Jedanaest dana nakon početka rata Putin je sastavio posebnu “potkomisiju” koja pregledava zahtjeve za prodaju. Putinov dugogodišnji ministar financija Anton Siluanov predvodi potkomisiju koja uključuje dužnosnike iz Kremlja, središnje banke Ruske Federacije i ključnih ministarstava. Oni odlučuju mogu li tvrtke otići iz zemlje i pod kojim uvjetima. Potkomisija ima golemu moć.
U jednom je slučaju odbila prijedlog američke elektroničke tvrtke Honeywell da proda svoje tvornice u Rusiji dok ne pristane da ih ruski kupac može kupiti uz 50 posto popusta. Putin je također izdao dekret kojim se zahtijeva da tvrtke u ključnim industrijama, poput naftne industrije, dobiju njegov potpis prije prodaje svoje ruske imovine.
U nekim su slučajevima Putinovi prijatelji izravno apelirali na njega da intervenira. Primjerice, prošlo je ljeto Putin zaplijenio ruski ogranak danske pivovare Carlsberg, s otprilike pola milijarde dolara u gotovini. Zatim ga stavio ga pod privremenu kontrolu jednog od svojih prijatelja. Najmanje četiri druge tvrtke na sličan su način izgubile kontrolu nad svojim poslovanjem ove godine zbog državne pljenidbe.
Dekret prema kojem ruska vlada može zaplijeniti stranu imovinu
Putin je u travnju izdao dekret prema kojem ruska vlada može zaplijeniti stranu imovinu i staviti pod privremeni nadzor koga god želi. Tvrtke otad riskiraju da im potpuno oduzmu imovinu. Nizozemska tvrtka Heineken, primjerice, proljetos je našla kupca i odredila cijenu. Ali, ruska je vlada jednostrano odbacila dogovor i stavila ruske udjele tvrtke u ruke vlasnika grupe Arnest, najvećeg ruskog proizvođača aerosola. Posao je sklopljen za jedan euro.
Ruski ministar industrije i trgovine Denis Manturov hvalio se da je Moskva posredovala u posebnim prodajnim aranžmanima. Među najpoznatijima je slučaj prodaje tvornice najvećega svjetskog proizvođača liftova i pokretnih stepenica. Riječ je o američkoj tvrtki Otis Worldwide, Rusu Armenu Sarkisjanu. Sarkisjan je biznismen koji je bio dovoljno politički povezan da uspije preuzeti tvornicu dizala u Sankt Peterburgu i dovoljno bogat da sklopi posao, ali nije toliko usko povezan s Kremljem da bi bio podvrgnut međunarodnim sankcijama.
>Salvini poziva EU da preispita sankcije Rusiji ili nadoknadi Talijanima veće račune za energiju
Samo je 8,5 posto (ukupno 120) zapadnih kompanija prodalo ili u potpunosti zatvorilo svoje podružnice u Rusiji
Druge tvrtke su prodane i promijenile ime, ali i dalje prodaju gotovo identične proizvode. Poput Krispy Kreme preimenovane u Krunchy Dreams ili Starbucksa koji se sada zove Stars Coffee. Rusi i dalje bez problema mogu kupiti proizvode koji su navodno povučeni s polica. Nedavno je moskovski supermarket nudio Pepsi uvezen iz Uzbekistana i Coca-Colu iz Poljske.
Pravi razmjeri egzodusa stranih robnih marki još uvijek nisu u potpunosti jasni. Najpoznatiji popis međunarodnih kompanija koje su prekinule veze s Rusijom sastavila je skupina ekonomista predvođenih Jeffreyjem Sonnenfeldom, profesorom pri Yale School of Management. Oni su sastavili popis od gotovo 1400 tvrtki, od kojih je više od 1000 napustilo tržište ili barem smanjilo svoje aktivnosti u Rusiji.
Drugi popis “Napusti Rusiju”, koji je sastavila Kijevska škola ekonomije, sadrži više od 3000 tvrtki. Prema tom registru, samo sedam posto tih tvrtki u potpunosti je napustilo rusko tržište, manje od 40 posto se sprema otići, dok je 15 posto smanjilo svoju aktivnost. Postoji i treći popis, koji su sastavili švicarski ekonomisti Niccolò Pisani i Simon Evenett. Oni su koristili bazu podataka Orbis koja sadrži detaljne financijske informacije o 400 milijuna tvrtki i subjekata diljem svijeta.
Oni su otkrili da je gotovo godinu dana nakon početka rata samo 8,5 posto (ukupno 120) zapadnih kompanija prodalo ili u potpunosti zatvorilo svoje podružnice u Rusiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
