Otkad je počela u Kini, pandemija koronavirusa ne prestaje i četvrti mjesec zaredom opterećuje zdravstvene sustave i gospodarstva preko 206 država i teritorija diljem svijeta. Jedna od specifičnosti ove zdravstvene katastrofe jest ta da države diljem svijeta imaju različite pristupe nošenja s pandemijom, čemu su doprinijeli i sumnjivi podaci Kine o ovom virusu. Zbog svega se na udaru našla i Svjetska zdravstvena organizacija.
SZO je zbog podataka koji nisu potvrđeni, liječnici i znanstvenici diljem svijeta ne mogu usuglasiti kolika je stvarna smrtnost niti virulentnost virusa imena COVID-19, a kako se čini, nije ostala imuna na politički utjecaj čime je dovedena u pitanje njena efikasnost, profesionalnost i nepristranost.
Koje države najviše izdvajaju za SZO?
Zbog pada povjerenja u rad ove međunarodne institucije, američki predsjednik Donald Trump najavio je sredinom travnja ukidanja djela sredstava, konkretno između 400 i 500 milijuna dolara godišnje. Ipak, to je te tek manji dio iznosa u sveukupnim prihodima Svjetske zdravstvene organizacije.
Prema podacima iz 2019. godine SZO na raspolaganju ima budžet u iznosu od 5.6 milijardi dolara od čega najveći udio čine dobrovoljni prilozi državnih članica, ali i raznih agencija i nevladinih organizacija.
Tako je na primjer SAD do kraja 2019., za SZO dao 893 milijuna dolara od čega, od čega čak 656 milijuna dobrovoljnim prilozima. Kada su u pitanju države članice, nakon SAD-a, najviše je u financiranju rada SZO-a pridonijela Velika Britanija. Ona dala 494 milijuna dolara, od čega 334 milijuna dobrovoljnim prilozima. Na trećem mjestu donatora nalazi se Njemačka koja je izdvojila 292 milijuna dolara od 231 milijun dobrovoljno. Njih slijede Japan, Kanda, Kuvajt, Kongo, Norveška, Republika Koreja i Saudijska Arabija.
Unatoč velikom utjecaju SZO-u, Kina izdvaja tek 85 milijuna dolara, od čega 10 milijuna u dobrovoljnim prilozima. među donatorima nalazi se i Hrvatska koja je do kraja 2019. godine 947.300 dolara, pri čemu se navodi da ništa nije dala dobrovoljno.
Kako je Bill Gates postao najveći donator
Kako je već spomenuto, u financiranju rada SZO-a sudjeluju i mnoge međunarodne institucije, nevladine organizacije i zaklade koje svojim donacijama premašuju i već navedene države donatorice.
Kada se pogleda pogleda kompletna lista donatora drugi najveći donator u 2019. nakon SAD-a je Zaklada Bill i Melinda Gates koja je je dobrovoljno donirala 530 milijuna dolara.
Treći najveći donator je “javno-privatno partnerstvo” GAVI Alliance koje je dalo 370 milijuna. No, zanimljivo je da je jedan najvećih donatora te organizacije ponovno Zaklada Bill i Melinda Gates, koja između 2016. i 2020. za rad ove organizacije izdvojio 1.56 milijardi dolara. Kada se uzme u obzir da je SAD odlukom predsjednika Trump, smanjio svoje buduće donacije za 400 do 500 milijuna dolara, nesumnjivo je kako će Bill Gates postati najveći donator Svjetske zdravstvene organizacije.
Među donatorima nalazi se i UN-ov ured za koordinaciju ljudskih resursa (UNOCHA) koji je izdvojio 192 milijuna dolara, zatim organizacija Rotary koja je izdvojila 142 milijuna dolara, potom Svjetska banka i Europska Komisija s oko 130 milijuna dolara te američka filantropska zaklada National Philantropic Trust (NPT) koja je izdvojila 108 milijuna dolara.
Među velikim donatorima između deset i sto milijuna dolara nalaze se i UN-ova organizacija CERF, UNITAID, Globalni fond za borbu protiv AIDS-a (GFATM), UNICEF, Zaklada obitelji Bloomberg te UN-ove organizacije UNAIDS, UNOPS, UNF, UNDP i UNFPA.
Kada je pak riječ o financiranju organizacija koje doniraju SZO, najčešće se spominje Zaklada Bill i Melinda Gates koja je za GFATM do sada izdvojila 777 milijuna dolara, za UNICEF 461 milijun, za Rotary 400 milijuna te za UNF 143 milijuna dolara.
Kronologija porasta zabrinutosti zbog Kine i SZO-a
Podsjetimo, početkom veljače šef Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhan Ghebreyesus pozivao je zemlje da ne zatvaraju granice strancima iz Kine te izrazio neodobravanje prema Singapuru, SAD-u i Australiji zbog zatvaranja njihovih granica. Zbog toga je utjecajni američki think-tank kojeg je osnovao Henry Kissinger objavio kako Tedros duguje Kini nakon što ga je komunistička partija podržala tijekom njegova izbora za generalnog direktora 2017. godine.
No, osim SAD-a, kritike na račun SZO-a stigle su iz Tajvana jer je isključen iz razgovora o borbi s koronavirusom usprkos uspjesima koje je polučio. Tajvanska Vlada upozorila je SZO na rizik od prijenosa virusa s čovjeka na čovjeka još u prosincu, ali je bila ignorirana.
Kasnije, zbog izglednog upletanja kineske Komunističke partije u podatke glede koronavirusa, reagirala je i Velika Britanija koja ih je optužila za umanjenje broja potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom između 15 i 40 puta, kako bi se umjetno povećala smrtnost od virusa i time izazvalo zatvaranje gospodarstva u državama diljem svijeta. Da je Kina umanjila broj zaraženih, potvrdili su stručnjaci iz Hong Konga.
Nadalje, prema najnovijim izvješćima, dokazi da je koronavirus procurio iz kineskog laboratorija u Wuhanu sve su veći, što je potvrdio i američki državni tajnik Mike Pompeo, inače bivši direktor CIA-e. Na iste zaključke navodi i izvješće od 15 stranica koje su zajednički izradile obavještajne agencije SAD-a, Velike Britanije, Kanade, Australije i Novog Zelanda.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
