Kissinger: Rusiju trebamo približiti Americi, povezivanje Rusije i Kine smrtonosno je za SAD

Henry Kissinger predložio je predsjedniku Donaldu Trumpu povezivanje Sjedinjenih Država s Rusijom kako bi se suzbila sve veća moć rastuće Kine.

Bivši državni tajnik, ekvivalent našeg ministra vanjskih poslova, čuven upravo po tome što je prije puno desetljeća oblikovao politiku uspostave diplomatskih odnosa s tada debelo komunističkom Kinom kako bi se izoliralo tada vojno moćni Sovjetski Savez, predstavio je posve inverznu politiku od one koju je sam postavio pred više desetljeća, povukavši Kinu iz Maoističke bijede i izolacije i postavivši korijene današnjega blagostanja, temeljenog na američkim ulaganjima i transferu tehnologije.

Hrvatske elite u panici: Tko je Bannon barbarin koji dolazi u Europu rušiti Sorosa?

Odakle Kissingerov zaokret?

Zašto sad legendarni geostrateg Kissinger, jedan od najzaslužnijih za američku globalnu dominaciju, svoju zemlju vodi u suprotnom smjeru? SSSR se raspao, Rusija nije ekonomski naročito jaka – u stvari, sama Kalifornija je dvostruko ekonomski jača od cijele Rusije. Rusija ima razmjerno malen broj stanovnika od svega oko 140 milijuna koji usto naglo pada, dok broj stanovnika u SAD ostaje isti a u Kini raste. Ukratko, Rusiju Kissinger ne vidi kao buduću prijetnju, iako je ona na strateški važnom položaju i ima jak politički utjecaj na zemlje istočnog kršćanstva pa donekle i na one bivšeg varšavskog pakta.

Trump podržao vlasnika Dallas Cowboysa: Nema tolerancije za igače koji ostaju u svlačionici za vrijeme intorniranja američke himne

Kina pak nema takav politički utjecaj, ali ima gotovo deset puta više stanovnika nego Rusija – i neusporedivo je ekonomski jača. Ono od čega Kissinger strahuje – a što se događa, naročito nakon što je pred dvije godine Putin s Kinezima sklopio dugoročne ugovore o isporuci plina i gradnji plinovoda – sve bliža suradnja Kine i Rusije, koje imaju malo spornih točaka između sebe, i malo mjesta gdje su im interesi u koliziji, a puno onih zajedničkih. Usto je visokotehnološka Kina prilično kompatibilna s Rusijom kao izvorom sirovina. Kissingerova razmišljanja nisu bez osnova, tim više što će Kina biti najjača ekonomija 21. stoljeća, jača od one SAD. Rusija pak nije niti na razini Texasa. Nekoliko od 50 saveznih američkih država ima veći BDP od Rusije.

Antiruska histerija establishmenta

Kissinger je predstavio ideju Jaredu Kushneru, savjetniku Bijele kuće zaduženom za vanjsku politiku. Unutar administracije, prijedlog je pronašao dosta poklonika, a neki od najvažnijih savjetnika Trumpa, osim dužnosnika u State Departmentu, Pentagonu i Vijeću za nacionalnu sigurnost, također koketiraju s idejom bližih odnosa s Moskvom. No antiruska histerija u medijima i Hollywoodu za sad koči takve politike, iako je očito da ih sam Trump gura – on jasno označava kao neprijatelje Amerike upravo one sile koje bi joj u ovom stoljeću mogle biti izazivači za mjesto globalnog lidera, i koje će baciti – ili su bacile – rukavicu izabova Americi, a Rusija to svakako nije. Trump zato također smatra da bi Rusiju bilo bolje imati na svojoj strani.

Marcel Holjevac: Ratnohuškačka histerija u SAD-u – liberali Trumpa optužuju za izdaju, on njih da žele rat s Rusijom

Sama činjenica da je Kissinger dobio prostor kako bi pripremio teren za svoje ideje – s Trumpom se sastao najmanje tri puta otkad je ovaj ušao u Bijelu kuću – svjedočanstvo je nevjerojatne sposobnosti opstanka u politici Henryja Kissingera, unatoč kontroverzama koje uključuju optužbe za ratne zločine. Također je svjedočanstvo kako su se dramatično promijenili geopolitički odnosi tijekom zadnjih desetljeća; a najveća promjena je možda u tome što su one silnice u SAD koje su se tradicionalno zalagale za oštar kurs prema Rusiji danas za detant i zbližavanje, dok Hollywood i ljevica, nekoć zgroženi McCarthyzmom koji je uostalom bio uperen protiv njih, danas predvode još veću antirusku histeriju.

Slojevitost Kissingerove politike

Kissinger se ne smatra tvrdolinijašem kad se radi o Kini. Poznato je u nekim krugovima da ima izravnu vezu s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. I rasprave koje je imao s Trumpom, barem na površini, su u suprotnosti s njegovim javnim izjavama do 2017. godine a gdje prijateljski govori o Xiju i ulozi Kine u budućem svijetu, gdje ona ima svoje mjesto u trgovini.

Kissinger nije ni rusofoba. Susreo se s Putinom 17 puta tijekom svih ovih godina. Više puta se zalagao za bolje odnose između Washingtona i Moskve. Na nedavnom summitu u Helsinkiju između Trumpa i Putina, Kissinger je rekao: “Bio je to sastanak koji se morao održati. Zalažem se za njega već nekoliko godina.”

Također je izrazio sumnju u priču o ruskom uplitanju u američke izbore i promovirao bolju ravnotežu moći među najvećim svjetskim velesilama. Čini se da je on jedna od osoba koje potiču Trumpov afinitet prema Putinu. Jedan bivši dužnosnik Trumpove administracije je Trumpovo stajalište prema Putinu tijekom summita usporedio s igrom između Nixona i Kine.

“Rusija i Kina međusobno se međusobno povezuju i to je smrtonosna kombinacija ako su zajedno“, rekao je jeda bivši dužnosnik američke vlade koji je bio upoznat s pozadinom summita u Helsinkiju.