Libanonci armenskog podrijetla su na Trgu mučenika u Libanonu obilježili 99. obljetnicu genocida nad Armencima koji je Otomansko carstvo provelo 1915. godine.
Armenijski holokaust započeo je 24.4.1915. kad su otomanske vlasti uhitile 250 armenskih intelektualaca i uglednika u Konstantinopolu. Nakon toga je otomanska vojska započela s istjerivanjem pripadnika armenske manjine iz njihovih domova po cijeloj Turskoj. Genocid je proveden u dvije faze: prvo ubijanje svih sposobnih muškaraca brojnim masovnim egzekucijamaena, djece, starih i slabihtaju putevima koji su vodili u sirijsku pustinju, udaljenu stotine kilometara.
Armencima je dok su prisilno marširali pod pratnjom turske vojske bila uskraćena i hrana i voda, bili su izloženi pljački, silovanju, ubijanjima. Ukupan broj ubijenih procijenjen je na milijun do milijun i pol ljudi. Otomanska je vlada nastojala istrijebiti i sve kršćanske nacionalne skupine, poput Asiraca i Grka, tako da mnogi povjesničari smatraju da je odnos prema kršćanima bio dio genocidne politike. Medz Yeghern ili Veliki zločin kako masovne progone i ubojstva nazivaju Armenci, bio je prvi moderni genocid – kako znanstvenici nazivaju organizirani način ubijanja koji je imao za cilj eliminaciju Armenaca. Pojam genocida osmišljen je upravo da bi se opisalo organizirane zločine kojima je u Otomanskom carstvu bila izložena armenska manjina.
Turska, kao pravna sljednica Otomanskog carstva ne priznaje da je nad Armencima proveden genocid. Posljednjih godina suočena je s brojnim pozivima da prizna genocid. Jedan od poznatih zagovornika priznavanja genocida nad Armencima je i turski pisac, nobelovac Orhan Pamuk. Do danas je više od dvadeset država priznalo da su zločini počinjeni tijekom 1915. godine genocid. Većina znanstvenika i povijesničara na isti način ocijenjuje progon i ubojstva Armenaca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
