Sjećate li se kada ste zadnji put nekome pomogli?
Dobro razmislite.
Međunarodni dan međusobnog pomaganja obilježava se 26. listopada.
Čin pomaganja potrebitijima potaknuti će osjećaj moći da se kroz malu intervenciju može mijenjati svijet, a to posljedično dovodi do osjećaja veće osobne vrijednosti i dodatne svrsishodnosti (smislenosti) vlastitog postojanja što će olakšati nošenje s osobnim negativnim doživljajima potaknutim epidemijom, piše zzjz-zz.hr.
Znanstveno je dokazano kako pružanje pomoći, podrške i potpore drugima pozitivno utječe na tjelesno i mentalno zdravlje pomagača. Izvor tih pozitivnih internalnih procesa može biti socijalne naravi jer se kroz pomaganje, posebice u organiziranim grupama, šire i oplemenjuju interpersonalni kontakti, smanjuje se usamljenost te se prima povratna zahvalnost osobe kojoj smo učinili dobro djelo.
Pomaganje uključuje i fizičku aktivaciju čemu svakodnevno svjedočimo kada treba pomoći osobama u samoizolaciji, što posljedično dovodi i do boljeg raspoloženja i fizičkog zdravlja jer unatoč preporukama o smanjenju kretanja među ljudima pomaganje drugima je izvrstan razlog za tjelesnu aktivnost.
U procesu pomaganja dolazi i do neurokemijskih procesa u vidu otpuštanja dopamina, serotonina i oksitocina koji su zaduženi za poticanje osjećaja sreće, zadovoljstva i ispunjenosti, a također reduciraju i negativne efekte doživljaja stresa. Mozak nam omogućava da se pružanje pomoći i podrške drugima interpretira kao primanje osobne nagrade.
Pomaganjem se njeguje empatija (sposobnost osjetiti što drugi doživljavaju) i potiče altruizam (nesebično pomaganje) koji može biti zarazan, jer gledanje drugih da pomažu motivirati će i nas da se uključimo.
Radi vlastite dobrobiti aktivirajte se i brinite o dobrobiti drugih, nagrade su višestruke!
