Posljednji je dan nelegalnog glasovanja koji Rusi provode na okupiranim područjima Ukrajine, kako bi ih pripojili Rusiji. Izvješća govore da se često glasa i pod prijetnjom oružja. Za to vrijeme Rusi, kojima prijeti mobilizacija, putuju u druge zemlje, poput Finske, Gruzije, Kazahstana, Kirgistana, kako bi je izbjegli. Dmitri Medvedev, bivši predsjednik Rusije, ponovno je preko društvenih mreža, istaknuo da Rusija ima pravo upotrijebiti nuklearno oružje. Sažetak je to najvažnijih aktualnih zbivanja oko rata u Ukrajini, koji traje od veljače.
#UPDATE Kazakhstan will ensure the care and safety of Russians fleeing the military call-up, President Kassym-Jomart Tokayev is quoted as saying by Russian news agencies.
“Most of them are forced to leave because of the hopeless situation. We must take care of them” pic.twitter.com/vqmg2ZDOX0
— AFP News Agency (@AFP) September 27, 2022
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Glasa gotovo četiri milijuna ljudi
Kako piše BBC, posljednji je dan ilegalnog glasovanja u dijelu Ukrajine pod ruskom kontrolom
Gotovo četiri milijuna ljudi iz istočnih regija Donjeck i Luhansk, te južnih regija Kherson i Zaporizhzhia, pozvani su da pristupe glasačkim mjestima i glasaju na takozvanim referendumima o pridruživanju Rusiji.
Prijevremeno glasovanje trajalo je četiri dana, a s terena su došle informacije o zastrašivanju jer su izborni dužnosnici išli od kuće do kuće uz pratnju naoružanih stražara.
Ako rezultati referenduma budu ‘za Rusiju’, Kremlje će to iskoristiti da legaliziral svoju invaziju na Ukrajinu.
Ako Rusija apsorbira te regije, koje čine oko 15% teritorija Ukrajine, to bi moglo odvesti rat na novu i opasniju razinu, pri čemu bi Moskva svaki pokušaj Ukrajine da ih povrati prikazala kao napad na svoj suvereni teritorij.
> Četiri zastupnika Putinove stranke odazvala se na poziv za mobilizaciju
> Guardian: Putin je spreman sukob eskalirati do ruba nuklearnog rata, radije nego priznati poraz
> Ruski ministar obrane Šojgu otkrio detalje mega mobilizacije i službeni broj poginulih ruskih vojnika
‘Na nišanu’
Izborni dužnosnici u pratnji vojnika kucali su na vrata obiteljskih kuća i stanova, te tražili od ljudi da glasuju.
Serhiy Haidai, guverner regije Luhansk u egzilu, optužio je tamošnje separatističke vlasti da su zabilježile imena ljudi koji su glasovali protiv pridruživanja Rusiji ili koji su uopće odbili glasovati.
February: satellite images showing Russian military convoy 40 miles long heading towards Kyiv.
September: Satellite images showing Russian vehicles 16km long at border with Georgia trying to cross amid mobilization.
Tekst se nastavlja ispod oglasa? @Maxar pic.twitter.com/VE0k7SA3JD
— Sergio Olmos (@MrOlmos) September 26, 2022
“Predstavnici okupacijskih snaga idu od stana do stana s glasačkim kutijama”, rekao je, a prenosi novinska agencija Reuters. “Ovo je tajno glasanje, zar ne?”
U odvojenom razgovoru s novinskom agencijom Associated Press, sugerirao je da Rusi koriste ovaj proces kao izgovor za pretragu domova u potrazi za muškarcima koje bi mogli mobilizirati kao vojnike, kao i za provjeru “bilo čega sumnjivog i proukrajinskog”.
Usmeno glasovanje
Jedna je žena za BBC News opisala kako su njezini roditelji glasovali u gradu Melitopolju u regiji Zaporizhzhia.
Dvojica lokalnih “kolaboracionista” stigla su s dvojicom ruskih vojnika u njihov stan kako bi im dali glasački listić na potpisivanje, rekla je.
“Moj tata je rekao ‘ne’ [pridruživanju Rusiji]”, rekla je žena. “Moja mama je stajala u blizini, i pitala što će se dogoditi ako stavi ‘ne’. Rekli su, ‘Ništa’. Mama je sada zabrinuta da će ih Rusi progoniti.”
Druga žena u gradu Enerhodaru, u kojem se nalazi nuklearna elektrana Zaporizhzhia, rekla je za BBC: “Morate usmeno odgovoriti, a vojnik označi odgovor na listu i zadrži ga.”
Ukrajinski novinar Maxim Eristavi objavio je na Twitteru da je njegova obitelj bila “prisiljena glasati pod prijetnjom oružjem” u južnoj Ukrajini.
“Dolaze ti u kuću”, napisao je. “Morate otvoreno označiti kućicu za pripojenje Rusiji (ili za ostanak s Ukrajinom ako se osjećate suicidalno). Sve dok vas naoružani naoružani ljudi promatraju.”
Petro Kobernik, koji je napustio Kherson neposredno prije početka glasovanja, rekao je za AP u telefonskom intervjuu: “Situacija se brzo mijenja i ljudi se boje da će ih povrijediti ili ruska vojska, ili ukrajinski gerilci i ukrajinske trupe koje napreduju. ”
Različita pitanja
Pitanja na glasačkim listićima (nema digitalnog glasovanja) razlikuju se ovisno o regiji.
To je zato što proruski separatisti upravljaju dijelovima Donjecka i Luganska od 2014. kada su održali nepriznate referendume o neovisnosti.
Tamošnji birači se pitaju podržavaju li “pridruživanje svoje republike Rusiji kao federalnom subjektu”.
U dijelovima Hersona i Zaporožja koje su okupirale ruske snage ove godine, ljude se pita da li su “za odcjepljenje regije od Ukrajine, stvaranje neovisne zemlje i kasnije pridruživanje Rusiji kao federalnom subjektu”.
Tamo su glasački listići tiskani i na ukrajinskom i na ruskom, dok su u istočnim regijama tiskani samo na ruskom.
Glasovanje je raspoređeno na pet dana kako bi se glasački listići mogli “organizirati u zajednicama i na način od vrata do vrata iz sigurnosnih razloga”, izvještava ruska državna novinska agencija Tass.
Izbjeglice sada raštrkane diljem Rusije mogu glasovati na čak 200 tamošnjih biračkih mjesta.
Izjava kazahstanskog predsjednika
Kazahstan će osigurati skrb i sigurnost Rusa koji bježe od vojnog poziva, rekao je predsjednik Kassym-Jomart Tokayev, a prenose ruske novinske agencije.
“Većina ih je prisiljena otići zbog bezizlazne situacije. Moramo se pobrinuti za njih” – rekao je, kako je objavljeno i na Twitteru.
Ruski državljani bježe i u Gruziju, te druge zemlje poput Kirgistana, Uzbekistana, Gruzije, pa čak i Mongolije. Mnogi pokušavaju ući i u Finsku koja je najavila da će Rusima pooštriti kriterije za ulazak u zemlju.
Ruska Savezna sigurnosna služba (FSB) potvrdila je u ponedjeljak da je poslala interventno vozilo na granicu s Gruzijom gdje su u posljednjim danima zabilježene kilometarske kolone, te su dodali da je cilj sprječavanje rezervista ruske vojske da napuste zemlju.
Medvedev o nuklearnom oružju
Dmitri Medvedev, bivši predsjednik Rusije te zamjenik šefa ruskog Vijeća sigurnosti, ponovno je spomenuo nuklearno oružje.
“Naši neprijatelji vole davati bahate izjave. Koriste pojmove sloboda, demokracija i misija, a to je zapravo samo verbalni proljev. Fontane proljevaste demagogije, uz zlobnu kreštavu retoriku, postale su davno provjereno oružje anglosaksonskog svijeta kojim zasipaju ostatak čovječanstva u pokušaju obrane svoje isključivosti i prava na vladanje svijetom”, započeo je Medvedev u novoj objavi na svom kanalu na Telegramu.
Osvrnuo se i na izjave zapadnih čelnika, poput predsjednika SAD-a Joe Bidena i britanske premijerke Liz Truss, o ruskim nukleranim prijetnjama.
“Oni traže da Rusija makne ruku s nukleranog gumba. Zajedno nam neprestano prijete “zastrašujućim” posljedicama ako Rusija upotrijebi nuklearno oružje. A londonska teta, mlada u umu, potpuno je spremna odmah započeti razmjenu nuklearnih udara s našom zemljom”, naveo je.
“Opet moram podsjetiti – za one gluhe koji čuju samo sebe – Rusija ima pravo upotrijebiti nuklearno oružje ako je to potrebno, u unaprijed određenim slulajevima”, ističe Medvedev.
Dodaje da Rusi imaju pravo koristiti nuklearno oružje ako su oni ili njihovi saveznici pod nuklearnim napadom ili ako agresija konvencionalnim oružjem ugrozi opstanak njihove države.
“Osim toga, učinit ćemo sve da spriječimo pojavu nuklearnog oružja kod naših neprijateljski raspoloženih susjeda”, dodao je Medvedev i naveo da se to odnosi i na Ukrajinu.
“Oni razumiju da ako prijetnja Rusiji prijeđe utvrđenu granicu opasnosti, morat ćemo odgovoriti. Bez ičijeg dopuštenja, bez dugih konzultacija. I to definitivno nije blef”, ponovio je riječi ruskog lidera Vladimira Putina.
On tvrdi da NATO ne bi reagirao ako bi Rusija upotrijebila “najstrašnije oružje” u Ukrajini jer je savezu bitniji London, Washington i Bruxelles nego Ukrajina. “Prekomorski i europski demagozi neće stradati u nuklearnoj apokalipsi i stoga će progutati korištenje bilo kakvog oružja u sadašnjem sukobu” – ističe Medvedev, kako prenosi N1.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
