Na televiziji N1 Srbija dogodio se ovih dana zanimljiv propust te je prilikom emitiranja priloga s hrvatskim premijerom i HDZ-ovim predsjednikom Andrejem Plenkovićem, istog potpisala kao srbijanskog premijera.
Propust se događa u vrijeme kada se ponovno nižu komentari da je hrvatski premijer “blizak” Srbiji, njegov koalicijski partner u pravilu nazoči srbijanskim proslavama umjesto hrvatskim, a reakcije na srpske provokacije izostaju ili su izuzetno blage.
Ujedno su ovih dana iz susjedne Srbije upućene oštre poruke Hrvatskoj povodom najnovijeg huliganskog napada na lokalne Srbe, bez čvrstog odgovora našeg političkog vrha.
Kako smo već pisali dio medija navodi kako se u kafiću napadnutog Borisa Petka mogu čuti fašističke, četničke, pjesme, navodno se u kafiću pojavljuju i slike ratnog zločinca Draže Mihailovića, oplakuje se takozvana Krajina, a na društvenim mrežama dijele se brojne fotografije te se pojavljuju statusi koji Petka povezuju s ratnim zločincem, pravomoćno osuđenim takozvanim kapetanom Draganom.
Vučićeve provokacije
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u subotu, povodom tog huliganskog incidenta, da je “razumljivo” što su se prije 30 godina pobunili protiv hrvatskih vlasti.
Po njegovim riječima, nevjerojatno je da Hrvatska u 21. stoljeću nema bolji odgovor na takve napade osim priče o velikosrpskoj agresiji, referirajući se na raspravu u Hrvatskoj oko navodnog dogovora Vučića s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović da ne koristi taj izraz.
Blaga reakcija hrvatskih vlasti
Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić ustvrdio je u nedjelju kako je licemjerno što se Hrvatska zalaže za prava Hrvata u Srbiji dok se “Srbe u okolici Knina napada jer gledaju Crvenu zvezdu”.
“Licemjerno zvuče njihova zalaganje za prava Hrvata u Srbiji u situaciji kada se Srbi napadaju zato što gledaju prijenos utakmice Crvene zvezde”, rekao je Dačić za beogradski list Večernje novosti.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) ocijenilo je u nedjelju krajnje neprihvatljivom izjavu srbijanskog predsjednika i pozvalo je Srbiju da umjesto manipuliranja činjenicama unaprijedi položaj hrvatske manjine i napusti retoriku koja šteti odnosima dviju država.
“Jedina ispravna reakcija na takve izjave srpskog predsjednika je povlačenje veleposlanika iz Beograda i blokada njihovog ulaska u EU. Međutim, za takav potez trebamo državnike, a ne poltrone”, komentirao je dr. sc. Mato Palić, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku, izjave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da je “razumljivo” što su se prije 30 godina pobunili protiv hrvatskih vlasti”.
Plenković napao Grmoju zbog pitanja o neradu Povjerenstva za praćenje pristupanja Srbije EU
Podsjetimo također, Plenković je u siječnju u sabornici, iziritiran prozivkama Mostovog Nikole Grmoje, krenuo prema njemu kako bi se možda i fizički razračunali, ali su ga u tome spriječili drugi zastupnici.
Ovom sukobu u Saboru prethodilo je Grmojino izlaganje u kojemu je premijera upitao radi li ministrica Marija Pejčinović-Burić za srbijanske interese, budući da nije sazvala Povjerenstvo za praćenje pristupanja Srbije EU, koje je obvezna sazvati.
Riječ je o povjerenstvu koje se trebalo formirati temeljem Odluke Vlade iz 2016., iz vremena premijera Tihomira Oreškovića. Zadaća tog Povjerenstva jest “praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije Europskoj uniji.”, tj. poglavlja koja se odnose na ovlasti pravosuđa, pravde, prava i sigurnosti države koja je u fazi pristupanja Europskoj uniji.
Srbija bez poteškoća otvara nova poglavlja
Srbija nesmetano otvara nova poglavlja u EU, što prešutno dopušta Vlada Andreja Plenkovića.
Na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu Srbija je krajem lipnja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom otvorila i poglavlje devet – o financijskim uslugama, što je 17. otvoreno poglavlje od početka pregovora.
Kada je riječ o srbijanskom približavanju EU, Hrvatska je tijekom 2016. u vrijeme mandata ministra vanjskih poslova Mire Kovača, blokirala otvaranje poglavlja 23. pravosuđe i 24. temeljna prava, inzistirajući na tome da Srbija za otvaranje tako važnog pitanja mora ispuniti: poštivanje ljudskih prava (posebice manjinskih) sukladno međunarodnim konvencijama i ratificiranim međudržavnim sporazumima; punu suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju i reformu pravosuđa, koja uključuje ukinuće nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina za područje cijele bivše Jugoslavije.
Nakon toga, Hrvatska je bila pod velikim pritiskom i oštrim kritikama država EU, posebno Njemačke, kad je 2016. jedina “blokirala” Srbiju kod otvaranja 23. poglavlja, a otvorila ih je kada je dio njezinih zahtjeva uvršten u prijelazne zahtjeve koje Srbija mora ispuniti. Cijelo vrijeme je bilo naglašavano da Hrvatska od Srbije nije tražila ništa više nego što je i sama morala ispuniti tijekom pristupanja. Kada je pristala na otvaranje tih poglavlja, ključni hrvatski zahtjevi bili su da Srbija mora osigurati prava žrtvama rata i njihov pristup pravdi, kao i naknadu štete svim žrtvama, za čija je stradanja odgovorna srpska strana, kao i da mora izbjegavati sukob nadležnosti pravosuđa te da ne će moći samovoljno primjenjivati vlastiti zakon na području Hrvatske, a što se odnosi na tzv. univerzalnu jurisdikciju Srbije za procesuiranje ratnih zločina, istaknula je naša kolumnistica Silvana Oruč Ivoš.
Nadalje, od Srbije se tražilo da mora surađivati u utvrđivanju sudbine nestalih, surađivati sa sudom u Haagu, te zaštititi manjine i osigurati da hrvatska manjina dobije zajamčena mjesta u tamošnjem parlamentu.
Za razliku od srbijanske manjine u Hrvatskoj koja ima zajamčena tri zastupnička mjesta u parlamentu i zajamčena mjesta u svim lokalnim razinama gdje su Srbi zastupljeni, u Srbiji je Demokratski savez Hrvata Vojvodine tek u ovom sazivu dobio zastupnika u Narodnoj skupštini Srbije – Tomislava Žigmanova.
Obaveza Srbije da surađuje u pronalasku nestalih
Među zadatcima Povjerenstva koje nije formirano je i “praćenje provedbe obveze Republike Srbije da bez diskriminacije žrtvama rata osigura prava, pristup pravdi i pravosuđu, uključujući pravo na naknade štete, te predlaganje i provedba odluka za potpuno ispunjavanje ove preuzete obveze Republike Srbije; praćenje provedbe obveze Republike Srbije da u potpunosti surađuje u identifikaciji i otkrivanju sudbine nestalih osoba.”
Hrvatska i danas traga za preko 1900 osoba nestalih u Domovinskom ratu, a smatra se da Srbija posjeduje podatke za većinu od njih.
Tekst se nastavlja ispod oglasa