Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (1): Srbija i jednostrano proširivanje jurisdikcije na državljane susjednih zemalja

Foto: Fah: fotomontaža: Narod.hr

Javnost je ostala šokirana agresivnim ispadom premijera Plenkovića u Hrvatskom saboru sredinom siječnja. On je, iziritiran prozivkama Mostovog Nikole Grmoje, krenuo prema njemu kako bi se fizički razračunali, ali su ga u tome spriječili drugi zastupnici.

Ovom sukobu u Saboru prethodilo je Grmojino izlaganje u kojemu je premijera upitao radi li ministrica Pejčinović-Burić za srbijanske interese, budući da nije sazvala Povjerenstvo za praćenje pristupanja Srbije EU, koje je obavezna sazvati.

Riječ je o povjerenstvu koje se treba formirati temeljem Odluke Vlade iz 2016., iz vremena premijera Tihomira Oreškovića. Zadaća tog povjerenstva jest “praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije Europskoj uniji.”, tj. poglavlja koja se odnose na ovlasti pravosuđa, pravde, prava i sigurnosti države koja je u fazi pristupanja Europskoj uniji.

Problem proširenja srbijanskog proširenja jurisdikcije na susjedne zemlje – temelj za uhićenja hrvatskih branitelja i izručivanje Srbiji

Jedan od zadataka Povjerenstva odnosi se na problem srbijanskog “Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine”, kojim Srbija proširuje svoju nadležnost na susjedne zemlje pa se tako proglašava nadležnom suditi za ratne zločine koji su počinjeni u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata.

Što stoji u Odluci o praćenju pristupanja Srbije EU, zbog koje se Plenković sukobio s Grmojom?

“Praćenje provedbe obveze ukidanja zakonodavstva kojim je Republika Srbija arbitrarno proširila svoju nadležnost za procesuiranje ratnih zločina na susjedne države” – navodi se kao jedna od zadaća Povjerenstva.

“Članci 2. i 3. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine ozbiljna prepreka na europskom putu Srbije te je i samom Beogradu kristalno jasno da ovim Zakonom zloupotrebljava načelo univerzalne jurisdikcije koje ima samo UN”, istaknula je još 2015. u Europskom parlamantu hrvatska zastupnica Marijana Petir.

Petir: Veljko Marić se danas ne vraća u glinski zatvor

”Smatram da je nužno Srbiji uvjetovati ukidanje članaka 2. i 3. spornog Zakona kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23. i 24.”, rekla je Petir i dodala da je Srbija ovim Zakonom uspostavila ”mali Haag” i uzela si za pravo suditi državljanima drugih država za navodni zločin počinjen na teritoriju njihovih država.

Marijana Petir u EP: Srbija si uzima za pravo suditi državljanima drugih država za navodni zločin počinjen na teritoriju njihovih država

”Kao što već 5 godina sudi i drži u zatvoru hrvatskog branitelja Veljka Marića, te time neminovno krši njegova ljudska prava ali i suverenitet Republike Hrvatske, Srbija na temelju ovog Zakona može suditi i državljanima drugih 17 država članica EU, dakle Vašim građanima – svima koji su sudjelovali u domovinskom ratu u Hrvatskoj. To je nezapamćeni presedan koji je u suprotnosti s međunarodnim i kaznenim pravom i vjerujem da Vi nikada ne bi dozvolili da se na ovaj način tretiraju Vaši građani, pa je jasno da niti Hrvatska to ne može prihvatiti kao što ne možemo prihvatiti miješanje u unutrašnje poslove naše države”, poručila je Petir tada svim kolegama u Europskom parlamentu. Zajedno s kolegama iz Europske pučke stranke tada je podnijela amandmane hrvatske delegacije kojima se traži ukidanje 2. i 3. članka spornog srbijanskog zakona te je pozvala sve zastupnike da podrže amandmane.

Problem srbijanskog proširenja jurisdikcije: Slučajevi Purda i Marić

Jedan od slučajeva srbijanskog uhićenja hrvatskog branitelja zbog navodnih ratnih zločina dogodio se u vrijeme Vlade Jadranke Kosor. Riječ je o vukovarskom branitelju Tihomiru Purdi, koji je uhićen 2011. na graničnom prijelazu Orašje, prilikom ulaska u BiH, te, temeljem naloga Srbijanskog tužiteljstva za ratne zločine, izručen Srbiji. Slučaj je poprimio veliku medijsku pozornost. Isticalo se i kako je priznanje za navodni ratni zločin od Purde iznuđeno tijekom torture u srpskom koncentracijskom logoru, te je temeljem toga pokrenuta tjeralica. Na kraju niti srbijansko tužiteljstvo nije utvrdilo da je Purda počinio zločin te je slučaj završio njegovim oslobađanjem i povratkom u Hrvatsku. No, problem srbijanskog zakona, kojim si Srbija uzima za pravo suditi za ratne zločine počinjene na teritoriju drugih zemalja, i dalje je ostao prisutan.

Veljko Marić: Ako Srbija glumi Haag, neka procesuira prvo svoje ratne zločince, kojih je puna Srbija

Slična se situacija dogodila i prije Purdinog uhićenja, u slučaju hrvatskog branitelja Veljka Marića, koji je 2011. uhićen na granici Bugarske i Srbije, vozeći kamion za tvrtku u kojoj je radio. Osuđen je u Srbiji na 12 godina strogog zatvora zbog navodnog ubojstva srpskog civila u Domovinskom ratu, u blizini Grubišnog polja. Godine 2015. vraća se u Hrvatsku, gdje je nastavio služiti kaznu u zatvoru u Glini, odakle je povrmeno bio puštan na slobodu zbog zdravstvenih razloga. Za njegov povratak u Hrvatsku velik doprinos dala je političarka Marijana Petir, koja u Europskom parlamentu sustavno upozorava na nedopušeno srbijansko proširenje jurisdikcije za ratne zločine na susjedne države.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr