Dok u Hrvatskoj srpska, kao i ostale nacionalne manjine, ima velika prava i povlastice, odlučuju o vlasti i sudjeluju u njoj, Hrvati na području Srbije žive iznimno teško, a jedna od zadaća Povjerenstva za praćenje pristupanja Srbije EU, na čije je nesazivanje nedavno upozorio Nikola Grmoja te time izazvao agresivnu reakciju premijera Plenkovića, jest i “praćenje uspostave i funkcioniranja cjelovitog zakonodavnog okvira za zaštitu manjinskih prava u Republici Srbiji”.
> Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (1): Srbija i jednostrano proširivanje jurisdikcije na državljane susjednih zemalja
> Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (2): Srbija i skrivanje podataka o sudbini nestalih u Domovinskom ratu
> U Hrvatskoj nacionalne manjine odlučuju o većini, dok u Europi ne postoji takva praksa!
Predstavnik vojvođanskih Hrvata Žigmanov: ‘Očekujemo pomoć od Hrvatske’
O teškoj situaciji vojvođanskih Hrvata te o nedovoljnoj podršci koju dobivaju iz Hrvatske nedavno je medijima, povodom susreta s predsjednicom Grabar-Kitarović progovorio Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine i zastupnik u Skupštini Srbije.
“Kada imate primjedbe u RH, kada vam je teško sjetite se nas i bit će vam lakše“, poručio je Žigmanov opisujući zabrinjavajuću situaciju:
“Hrvatska zajednica u Srbiji je institucionalno slabo razvijena, mi smo ranjena zajednica, mi smo zajednica koja ima najmanji bruto nacionalni dohodak u Europi, mi smo najsiromašniji Hrvati na svijetu, živimo u vrlo nepovoljnom društvenom ambijentu gdje više od 50 posto građana misli o Hrvatima izuzetno negativno, gdje su napetosti u odnosima između dvije zemlje u protekloj godini bile na najvišoj razini”.
“Naša očekivanja je vidjeti gdje i u čemu RH može pomoći s obzirom na naše prioritete”, kazao je, jer su Hrvati u Srbiji još uvijek “svjedoci da neke stvari ne možemo ostvariti bez djelatnog interesa pojedinih segmenta vlasti u Hrvatskoj”.
“Znamo pecati, imamo vodu, ribu, nedostaje nam udica. Očekujemo od Hrvatske da nam to osigura”, rekao je.
Govoreći o temeljnom političkom zahtjevu – da hrvatska manjina ima zajamčenu zastupljenost u parlamentu Republike Srbije – Žigmanov je kazao da “je to najsloženije pitanje koje je još uvijek daleko od rješenja. Vidjet ćemo hoće li se i kada realizirati, ali od njega ne odustajemo”.
“Meni je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj prijetio da će učiniti nada mnom ratni zločin, a niste imali očitovanje nijednog predstavnika vlasti, nije bila poduzeta nijedna mjera od strane tužiteljstva niti bilo koje drugog tijela”, kazao je.
Prijetnje Hvatima, fizičko nasilje nad njima…
Podsjetimo, ne tako davno ratni je zločinac i haški osuđenik Vojislav Šešelj pozivao na nasilje nad Hrvatima u Vojvodini te se dičio počinjenim zločinima u Domovinskom ratu, a na sve to službene vlasti Srbije reagirale. Šešelj je, uz to, zaprijetio izravno Tomislavu Žigmanovu.
“Intenzivno se pripremam za ponavljanje svojih ratnih zločina, a krenut ću od Tomislava Žigmanova i Nenada Čanka”, izajvio je Šešelj za portal beogradskog lista Blic u travnju 2018., dan nakon što mu je Prizivno vijeće Međunarodnog mehanizma za kaznene sudove kao sljedbenik ICTY-a, izreklo kaznu od 10 godina zatvora zbog počinjenih ratnih zločina.
Također je ponovio izjavu medijima kako je “ponosan na zločine koji mu se pripisuju”, te da ih “planira ponoviti”. Vojislav Šešelj, podsjetimo, usprkos haškoj osudi, i dalje ima mandat kao zastupnik u Skupštini Srbije.
A da se stvari ne zaustavljaju samo na verbalnim prijetnjama pokazuju slučajevi fizičkog nasilja nad Hrvatima u Vojvodini. U prosincu 2017. Tomislav Žigmanov izvjestio je medije o brutalnom fizičkom napadu na skupinu mladih vojvođanskih Hrvata pri čemu su napadači koristili pogrdne izjave na nacionalnoj osnovi.
Zalaganje Marijane Petir za Hrvate u Vojvodini
„Ponekad mi se čini da značajnijih pomaka nema jer za to ne postoji politička volja. Kako drugačije objasniti da Srbija i dalje krši prava hrvatske nacionalne manjine” – rekla je, osvrčući se na te probleme u Europskom parlamentu u studenome 2018. eurozastupnica Marijana Petir.
> Što stoji u Odluci o praćenju pristupanja Srbije EU, zbog koje se Plenković sukobio s Grmojom?
Eurozastupnica Petir uspjela se u prosincu 2018. u Europskom parlamentu izboriti za amandmane kojima se Srbiju obvezuje na zaštitu prava nacionalnih manjina kao preduvjet pridruživanja Europskoj uniji.
Istom je prilikom Petir upozorila na prijetnju Srbije hrvatskim braniteljima zbog jednostranog proširivanja pravnih ovlasti i na susjedne zemlje, a također je izrazila zabrinutost zbog javnog diskursa pojedinih političara kojim se potiče porast radikalizma.
> (VIDEO) Sjećate li se kako je ministrica Pejčinović-Burić radila kao savjetnica srbijanske Vlade?
Od početka svoga mandata Petir redovito postavlja zastupnička pitanja Europskoj komisiji vezana za status Hrvata u Vojvodini. Od Europske je komisije zahtijevala da se zaštiti pravo Hrvata u Vojvodini na jezik, kulturu i obrazovanje na materinjem jeziku. Upozorila je EK i na gašenje Radio Subotice, kao i na fizičko nasilje nad pripadnicima hrvatske nacionalnosti. Također se osvrnula i na govor mržnje u srbijanskim medijima.
I dok eurozastupnica Marijana Petir ulaže sve napore kako bi se rješavala pitanja zaštite hrvatske manjine u Srbiji, ministrica Marija Pejčinović-Burić ne saziva Povjerenstvo čija je zadaća da također brine o tim pitanjima.
Hoće li doći do promjene u postupcima Vlade i hoće li Povjerenstvo biti sazvano?
Hoće li ministrica Pejčinović-Burić sazvati Povjerenstvo?
Podsjetimo, javnost je ostala šokirana prošlotjednim agresivnim ispadom premijera Plenkovića u Hrvatskom saboru. On je, iziritiran prozivkama Mostovog Nikole Grmoje, krenuo prema njemu kako bi se fizički razračunali, ali su ga u tome sprječili drugi zastupnici.
Ovom sukobu u Saboru prethodilo je Grmojino izlaganje u kojemu je premijera upitao radi li ministrica Pejčinović-Burić za srbijanske interese, budući da nije sazvala Povjerenstvo za praćenje pristupanja Srbije EU, koje je obavezna sazvati.
Riječ je o povjerenstvu koje se treba formirati temeljem Odluke Vlade iz 2016., iz vremena premijera Tihomira Oreškovića. Zadaća tog povjerenstva jest “praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije Europskoj uniji.”, tj. poglavlja koja se odnose na ovlasti pravosuđa, pravde, prava i sigurnosti države koja je u fazi pristupanja Europskoj uniji.
Povjerenstvo bi trebalo biti sastavljeno od ministrice vanjskih i europskih poslova, koja bi mu trebala predsjedati, ministara pravosuđa, financija, obrane i unutarnjih poslova, savjetnika za vanjsku politiku predsjednika Vlade, savjetnika za vanjsku politiku predjsednice RH, predstojnika Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, predstojnika državnog ureda za Hrvate izvan RH te glavnog državnog odvjetnika. Povjerenstvo bi se trebalo sazivati četiri puta godišnje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
