U Hrvatskoj nacionalne manjine odlučuju o većini, dok u Europi ne postoji takva praksa!

Foto: fah

Povodom najava inicijative U ime obitelji o mogućoj novoj referendumskoj inicijativi za promjenu izbornog sustava, Krešimir Planinić iz Inicijative za N1 je rekao:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nacionalne manjine kao predstavnici u Saboru- takvog europskog iskustva gotovo i nema”, a nema ga iz razloga što je zadaća saborskih zastupnika“gledati šire, dakle predstavljati nacionalno tijelo kao takvo” dok nacionalne manjine svoja prava “ostvaruju na lokalnim razinama, i najčešće tako da sačuvaju svoja obilježja, obrazovanje i slično”.

Krešimir Planinić: Nacionalne manjine kao predstavnici u Saboru – takvog europskog iskustva gotovo i nema

Na kritiku da je promjena izbornog sustava u pogledu nacionalnih manjina “civilizacijski korak unatrag” Planinić je odgovorio da zapravo ni u jednoj od zemalja Europske unije ne postoji takva praksa te ustvrdio kako “U ime obitelji zastupa progresivno razmišljanje”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr. Željka Markić rekla je u emisiji Otvoreno kako svi hrvatski građani trebaju imati isti utjecaj na politički život. Ne može netko s 400 glasova, a netko s 15 000 glasova ulaziti u Sabor. „Građani na referendumu mogu odlučiti o ovoj promjeni i ja se nadam da će to i odlučiti“, zaključila je.

(VIDEO) Dr. Željka Markić u Otvorenom: Želimo osigurati reformu izbornog sustava kojom bi se povećala opća razina poštenja

Borisu Miloševiću rekla je kako članovi nacionalnih manjina s puno manje glasova ulaze u Sabor nego što je to slučaj s njihovim kolegama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Vas trojica ste osvojili istih 19.000 i podijelili ih među sobom i za vas je cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica“, napomenula je dr. Markić o izboru zastupnika srpske nacionalne manjine.

Za razliku od Hrvatske koja u Saboru ima osiguranih osam mjesta za zastupnike nacionalnih manjina, dok se Hrvatima izjašnjava 90 posto stanovništva Republike Hrvatske, mnoge druge države članice Europske unije imaju drugačiju zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u parlamentu:

Austrija (8,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
Belgija (58% Flamanci + 31% Valonci + 11% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
Bugarska (23,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
Cipar (77% Grci + 18% Turci + 5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu osim podjele 70:30 Grci:Turci)
Češka Republika (35,5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
Danska (10,4% manjina, 4 rezervirana mjesta u parlamentu)
Estonija (31,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Finska (6,6% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
Mađarska (7,7% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
Italija (6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
Latvija (38,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
Litva (15,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
Luksemburg (36,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
Malta (4,8% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
Nizozemska (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
Poljska (3,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
Rumunjska (16,6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
Slovačka (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
Slovenija (16,9% manjina, 2 rezervirana mjesta u parlamentu)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za usporedbu, stanje u Hrvatskoj je sljedeće – 9,6% manjina, 8 rezerviranih mjesta u parlamentu

*Podatke o udjelu manjina službeno je objavio ECMI (European Centre for Minority Issues)

Dr. Markić: Treba mijenjati nepravedni izborni sustav – to je moguće ako se prijavi dovoljno građana za volontiranje

Koliko su preferencijalnih glasova dobili manjinski zastupnici u Hrvatskoj?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na posljednjim parlamentarnim izborima u Sabor je ušlo 8 zastupnika nacionalnih manjina. Zanimljivo je vidjeti koliko su preferencijalnih glasova oni dobili na izborima.

Troje predstavnika srpske nacionalne manjine koji su ušli u Sabor su Milorad Pupovac koji je tada dobio 16 166 preferencijalnih glasova, Boris Milošević s 11 479 i Mile Horvat koji je prikupio 12 175 glasova. Horvata je kasnije u Saboru zamijenila Dragana Jeckov.

Koliko glasova predstavnici nacionalnih manjina moraju dobiti da bi završili u Saboru?

Robert Jankovics, predstavnik mađarske nacionalne manjine na izborima je dobio 2731 glas, a zastupnik češke i slovačke manjine Vladimir Bilek 1329 glasova. Veljko Kajtazi dobio je 2010 glasova kao zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine. Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina kao predstavnicu u Saboru izabrale su Erminu Lekaj Prljaskaj koja je dobila 1354 glasova. Furio Radin, zastupnik talijanske manjine na izborima je sakupio 1676 glasova.

UiO: Javite nam se za volontiranje za referendum o boljem izbornom sustavu!

Ako mislite kao U ime obitelji da treba mijenjati nepravedni izborni sustav, ispunite obrazac na uimeobitelji.net sa svojim imenom, prezimenom, adresom i gradom u kojem živite i brojem telefona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.