Nakon obustavljenog transporta preko Crnog mora Izmail postala glavna izvozna ruta žitarica za Ukrajinu

razoni Izmail
Foto: EPA

Ukrajina je objavila da su ruski dronovi rano ujutro napali skladišta u Odesi. Nema žrtava, ali neka od skladišta su se zapalila. Rusija je pojačala napade na ukrajinsku poljoprivrednu infrastrukturu nakon isteka sporazuma vezanog za izvoz žita. Također, ukrajinska protuzračna obrana srušila je veći broj ruskih dronova iznad glavnog grada Kijeva. Nema izvještaja o poginulima ili ozlijeđenima, javlja HRT.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Akrap: Izlaskom iz sporazuma o žitu i besplatnim žitaricama za Afriku Rusi pokušavaju Ukrajinu gospodarski oslabiti

Iranske bespilotne letjelice nad Kijevom

Više od deset ruskih bespilotnih letjelica koje su gađale Kijev oboreno je u noći s utorka na srijedu, uzrokujući padanje krhotina koje su uzrokovale materijalnu štetu, ali bez žrtava, objavile su vlasti ukrajinskog glavnog grada. Prema kijevskoj vojnoj upravi, skupine iranskih eksplozivnih bespilotnih letjelica “Shahed”, koje su dolazile iz nekoliko smjerova, istovremeno su prodrle na nebo glavnog grada.

– Svi ciljevi – više od deset bespilotnih letjelica – otkriveni su i uništeni na vrijeme, rekao je Sergij Popko, šef vojne uprave na Telegramu.

Krhotine oborenih bespilotnih letjelica, međutim, pale su na četvrti Solomjanski, Golosiivski i Svjatošjinski. “Ima štete na nestambenim objektima i cestovnim površinama, bez razaranja ili ozbiljnih požara”, dodala je vojna uprava na Telegramu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je pad krhotina na nekoliko četvrti i materijalnu štetu. U glavnom gradu nema mrtvih ni ozlijeđenih, napisao je na Telegramu. Novinar AFP-a u Kijevu izvijestio je da je čuo najmanje tri eksplozije oko 3 sata ujutro po lokalnom vremenu. U okrugu Golosiivski krhotine su pale na igralište i nestambenu zgradu, navela je vojna uprava.

Napad dronovima na jugu Odese

Napad dronovima također se dogodio tijekom noći na jugu regije Odesa, glavne ukrajinske luke na Crnom moru, objavila je regionalna vojna uprava na Telegramu, bez dodatnih detalja. Dan ranije, Rusija je tvrdila da je osujetila val napada bespilotnim letjelicama iz zraka i mora protiv Moskve, Krima i ruske flote u Crnom moru. Neboder u financijskoj četvrti glavnog grada pogođen je po drugi put u nekoliko dana.

Rusija je u ponedjeljak najavila da će pojačati napade na ukrajinsku vojnu infrastrukturu kao odgovor na napade dronovima na njezin teritorij, koje pripisuje Kijevu.
Ukrajinski kamioni danima čekaju da iskrcaju žito u lukama na Dunavu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izmail je sada glavna izvozna ruta za žitarice

Stotine vozača kamiona koji prevoze žito čekaju kako bi ga iskrcali u dunavsku luku Izmail, koji je sada glavna izvozna ruta.

Ranije je Ukrajina izvozila žitarice preko Crnog mora iz velikih luka i na velikim brodovima, ali je sporazum o sigurnom prolazu propao nakon što se Moskva iz njega odlučila povući 17. srpnja. Rusija je tada počela bombardirati lučku infrastrukturu na Crnom moru.

Goleme količine žita zbog toga su preusmjerene u male luke u delti Dunava, uz granicu s Rumunjskom. Ranije male i gotovo beznačajne luke, Reni i Izmail postale su ključne za globalnu opskrbu i pokušavaju se nositi s golemim količinama žitarica koje stalno stižu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Rusi tvrde: Ukrajina je dronovima pokušala napasti Putinovu rezidenciju u Kremlju; evo i video

Transport preko Dunava

Rusija je napala Reni dronovima 24. srpnja, pa je trenutno nejasno je li ta luka još u funkciji. Glasnogovornica vojske Natalija Gumenjuk rekla je da je “šteta značajna, ali nije u potpunosti zaustavila (funkcioniranje)”. Svi vozači kamiona s kojima je agencija France presse razgovarala išli su u Izmail.

U samom Izmailu, najmanje četiri teretna broda usidrena su u luci ili blizu nje. Kamioni čekaju, ali dizalice ne rade. Vozači kamiona krive kišovito vrijeme jer Izmail nema objekte za utovar žita pod zaklonom.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da će izvoziti žitarice preko hrvatskih luka na Jadranskom moru, te da će se žito u Hrvatsku dopremiti Dunavom, a potom željeznicom do jadranske obale. Korištenjem tog transportnog puta Ukrajina želi zaobići blokadu Rusije u Crnom moru, nakon što je Moskva sredinom srpnja otkazala ugovor o izvozu žitarica koji su dogovorili Ujedinjeni narodi i Turska.

Sovjetski državni grb u Kijevu je uklonjen

Sovjetski državni grb uklonjen je sa spomenika Domovini koji se uzdiže nad ukrajinskom prijestolnicom Kijevom. Snimke pokazuju kako radnici izrezuju srp i čekić iz štita koji drži ženska figura, simbol Domovine, prenosi BBC. Njih će zamijeniti grb s trozubcem, državnim simbolom Ukrajine, koji simbolizira stara slavenska plemena koja su nekad živjela na području te zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Radovi bi trebali biti dovršeni do 32. obljetnice ukrajinske Deklaracije o neovisnosti 24. kolovoza. Figura koja drži štit i mač visoka je 62 metra, što je čini najvišom statuom u Europi i gotovo 16 metara je viša od Kipa slobode u New Yorku. Cijeli spomenik, kada se uračuna i baza, visok je 102 metra i težak gotovo 500 tona.

Godine 1981., još u sovjetsko vrijeme, muzejski kompleks s kipom svečano je otvoren povodom Dana pobjede nad Hitlerovom Njemačkom. U anketi provedenoj prošle godine u vrijeme sveobuhvatne ruske invazije, jasna većina Ukrajinaca glasala je za uklanjanje sovjetske simbolike s kijevske znamenitosti.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.