Nepoznati detalji iz života Donalda Trumpa: Megaloman s nepogrešivim nosom za biznis i – politiku

trump
Montaža: Narod.hr, izvor: Fah, Foto: snimka zaslona (Donald Trump for President, Inc.)

Prije nekoliko godina 45., a sada 47. predsjednik SAD-a – Donald John Trump, osoba je o kojoj gotovo svi na svijetu imaju svoje mišljenje. I kojoj su prišivene nebrojene etikete. No, što se krije iza imena Donald Trump? Što o njemu (ne) znamo? Zbog čega ga (ne) volimo? I tko je osoba koja će u narednim godinama voditi Sjedinjene Američke Države?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trumpovo odrastanje i školovanje

Donald Trump rođen je 14. lipnja 1946., a odrastao je u Jamaica Bayu, New York.

Njegov otac, Frederick Christ Trump, sin njemačkih imigranata, bio je nekretninski magnat koji je postao milijunaš nudeći stambene nekretnine u četvrtima Queens, Brooklyn i Staten Island u New Yorku. Trumpova majka Mary Anne MacLeod Trump bila je rodom iz Škotske.

Trump je odrastao s bratom i dvije sestre. Nakon disciplinskih problema u srednjoj školi, poslan je na Vojnu akademiju u New Yorku. Tamo je pokazao sjajne rezultate, diplomirao te zatim dvije godine pohađao Sveučilište Fordham u New Yorku. Školovanje je nastavio na Wharton Business School na Sveučilištu Pennsylvania. Diplomirao je 1968. godine, a potom doktorirao ekonomiju i nekretnine na Wharton School of Finance.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Trump
Foto: snimka zaslona (Donald J. Trump for President, Inc.)

Posao s ocem

Biografkinja Gwenda Blair je u svojoj knjizi “The Trumps: Three Generations That Built an Empire” primijetila da je Trump imao manje prijatelja u srednjoj nego u vojnoj školi. Napisala je da je prijateljstva tražio među profesorima. I da su njegov društveni život često pratile neugodne emocije.

Nakon što je diplomirao, Trump se vratio u New York. Tamo je s ocem pet godina radio u Sheepshead Bayu u Brooklynu posredujući u poslovima razvoja nekretnina za Trump Enterprises. Otac mu je bio velika podrška.

Trump je svojevremeno na svojoj web stranici napisao: “Moj otac je bio moj mentor. I od njega sam naučio jako puno o svakom aspektu građevinske industrije”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječi podrške njegova oca glasile su: “Neke od mojih najboljih poslova sklopio je moj sin Donald… sve što dotakne pretvara se u zlato”.

Trump
Foto: snimka zaslona (Donald Trump for President, Inc.)

Širenje poslovnog carstva i ‘nos’ za biznis

Donald Trump bavio se iznajmljivanjem stanova za srednju klasu. Sredinom 1970-ih preusmjerio se na tržište nekretnina na Manhattanu. Godine 1975. nastaje Trump Organisation.

Trump je navodno u 1970-ima profitirao od spremnosti financijski nategnute Vlade New Yorka da da porezne olakšice u zamjenu za ulaganja. Predložio je rekonstrukciju hotela Commodore 1976., financirajući projekt uz porezne olakšice, da bi naposljetku prodao svoj udio hotelima Hyatt dvije godine kasnije, kada je gradnja počela. Hotel je otvoren kao Grand Hyatt 1980. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trump je tada preuzeo renoviranje Javits Convention Centera, projekt za koji je procijenio da će trebati 110 milijuna dolara da se dovrši. No, njujorška Vlada smatrala je da bi u projekt trebalo biti uloženo između 750 milijuna do milijardu dolara. Trumpova ponuda da preuzme projekt za trošak nije prihvaćena.

Kasnije 1980. godine, slična situacija će se dogoditi s renoviranjem Wollman klizališta u Central Parku. Vlada New Yorka procijenila je da će izgradnja trajati manje od tri godine. No, nakon potrošenih 12 milijuna dolara, klizalište je još uvijek bilo u renovaciji 1986. godine.

Trump je ovaj put predložio preuzimanje projekta bez ikakvih troškova. Vlada ga je ponovno odbila sve dok se pozornost lokalnih medija nije rasplamsala. Nakon što je preuzeo kontrolu nad projektom, Trump je završio klizalište za šest mjeseci sa 750.000 dolara ispod proračuna.

Osamdesetih godina, Trump je svoje poslovanje proširio i na kockarnice. Nakon brojnih uspona i kratkotrajnih padova, poduzetnost Donalda Trumpa pratila je i medijska pozornost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Trump
Foto: snimka zaslona (Donald J. Trump for President, Inc.)

Privatni život

Trump se 1977. oženio češkom manekenkom Ivanom Zelničkovom i dobio troje djece: Donalda Jr. 1977., Ivanku 1981. i Erica 1984.

Godine 1991. Ivana je podnijela zahtjev za razvodom, čime je započela dugotrajna bitka koja je završila nagodbom od 20 milijuna dolara u njezinu korist u ožujku 1992. godine.

Trump se zatim oženio drugom suprugom, Marlom Maples, u prosincu 1993., i to nakon rođenja njihove kćeri Tiffany u listopadu iste godine. Par se ipak razišao 1997., a konačno razveo dvije godine kasnije.

Krajem 1999. Trump upoznaje Slovenku Melaniju Knauss. Unatoč kratkom prekidu 2000. godine, par se zaručio 2004. godine i ostao je zajedno do danas. 2006. godine dobili su sina Barrona Williama. Melania Trump, nakon netom ostvarene pobjede svog supruga na predsjedničkim izborima, po drugi put postaje prva dama Bijele kuće.

Možda će vas zanimati

Trump 'potukao' Kamalu Harris s gotovo pet milijuna glasova

Donald Trump ostvario je povijesnu pobjedu na predsjedničkim izborima, osvojivši ne samo većinu elektorskih glasova već i tzv. popular vote.

Politička karijera

Trump se neuspješno kandidirao za predsjednika na republikanskim predizborima 1996. Iste je godine obnovio Wall Street 40, sada Trumpovu zgradu u financijskoj četvrti Manhattana u središtu Manhattana.

Naredne godine bile su značajne u njegovom političkom, a osobito 1998. u poslovnom životu.

Godine 1999. napustio je Republikansku i prešao u Reformističku stranku. Za predsjednika se kandidirao i 2000. Tada je i financirao obje stranke. Ubrzo prelazi u Demokratsku stranku. No, napustio ju je razočaran izborom Baracka Obame za predsjednika SAD-a.

Trump je godinu dana djelovao i kao nezavisni kandidat, a potom se ponovno vratio u redove Republikanske stranke. Pojavio se kao kandidat na predsjedničkim izborima 2012. godine, a potom je povukao kandidaturu.

Tri godine kasnije, započeo je predizbornu kampanju kao kandidat Republikanske stranke te 2016. postao predsjednik SAD-a. Isto mu je pošlo za rukom i ovih dana. Na drugi ulazak u Bijelu kuću morat će pričekati inauguraciju u siječnju 2025.

>Trumpova pobjeda ujedinila desnicu u RH: Dosad najveći udarac woke ideologiji i povratak zdravom razumu

Poznat po rečenici: ‘Otpušten(a) si!’

Tijekom 2000-ih, Trumpova direktna komunikacija postala je poznata javnosti širom svijeta kroz emisiju “Pripravnik”. Serija mu je 2007. donijela i zvijezdu na holivudskoj stazi slavnih.

Riječ je o projektu koji je okupljao natjecatelje koji su živjeli u zajedničkom apartmanu u Trump Toweru u New Yorku i pokušavaju se dokazati kao marljivi poslovni ljudi.

Izvor: iStock by Getty images

“Pripravnik” je bio originalna ideja i rušio je rekorde gledanosti. Njegovo izravno otpuštanje kandidata rečenicom “Otpušten si!” (“You’re fired!”) postala je krilatica za Trumpov show, ali i njegov tvrdokorni pristup poslu. Ovu krilaticu Trump je često upućivao na svojim predizbornim skupovima tijekom predsjedničke kampanje svojoj protivnici Kamali Harris.

Razbio uvriježeni mit o političarima

Unatoč naizgled megalomanskim apetitima usmjerenih prema materijalnome, Trump je osjetio poriv za kandidaturom za prvog čovjeka SAD-a.

Od trenutka kada se spustio niz pokretne stube Trump Towera najavivši svoju prvu predsjedničku kandidaturu, Donald J. Trump je revolucionirao američku politiku na nepovratan način. Razbio je uvriježeni mit o političarima koji su nedostupni ‘običnim’ ljudima. Preživio dva atentata.

“Uvijek sam vjerovao u druge prilike”, jedna je od njegovih zapamćenih rečenica. I 2024. dobio je takvu. Sada može “učiniti Ameriku ponovno velikom”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.