Koronavirus krajem prošle godine pojavio se u kineskom Wuhanu te se proširio diljem svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) nakon naglog širenja proglasila je svjetsku pandemiju, a Iran je (uz Italiju, Španjolsku i Kinu) među zemljama u kojima je potvrđeno najviše smrtnih slučajeva uzrokovanih novim tipom virusa.
Zaraza je u Iranu izbila 19. veljače, u gradu Qomu, a ubrzo se proširila i na druge dijelove zemlje. Iran trenutno ima preko 32 tisuće zaraženih i više od 2300 preminulih od posljedica zaraze.
Po procjenama stručnjaka, Iran bi se mogao suočiti s drugim valom pandemije Covida-19, upozorio je u srijedu glasnogovornik iranske vlade nakon što su u toj zemlji zabranjena putovanja između gradova i tradicionalna okupljanja po parkovima za perzijsku Novu godinu.
Iako iranski zdravstveni sistem nije direktno pogođen američkim sankcijama, Teheran ima poteškoće pri uvozu medicinske opreme i druge robe jer trgovinski lanci izbjegavaju suradnju. U zajedničkom pismu Rusija, Kina, Iran, Sirija, Kuba, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Venezuela pozivaju UN da “odbaci jednostrane prisilne mjere i trgovinske sankcije”, objavila je državna novinska agencija TASS.
“Ne možemo dopustiti da političke računice stanu na put spašavanju ljudskih života”, navodi se u pismu upućenom glavnom tajniku UN-u Antoniju Guterresu.
Građani ne vjeruju državnom vrhu i njihovim mjerama
Glavnim razlogom brzog širenja koronavirusa u Iranu i velikog broja smrtnih slučajeva u toj zemlji smatra se to što su vlasti dugo tajile pojavu virusa i tako kasno krenule s mjerama suzbijanja. U samim je počecima izbijanja zaraze napravljen niz propusta, javlja Anadolu Agency (AA).
Među glavnim faktorima naglog rasta broja zaraženih i umrlih je to što se građani ne pridržavaju mjera koje državni organi izriču. Nedostatku povjerenja građana u vlast doprinijele su tvrdnje da je prvi slučaj koronavirusa u Iranu dugo skrivan i da su zakašnjele mjere borbe protiv širenja virusa.
Parlamentarac Behram Parsayi i pravnica i Nobelovka Shirin Ebadi optužili su Revolucionarnu gardu Irana, odnosno njenu aviokompaniju Manan da je odgovorna za ulazak pojavu koronavirusa u toj zemlji.
Rektor Univerziteta u Mashadu Muhammes Huseyin Bahreyini je pak kazao da iza brzog širenja smrtonosnog virusa u Iranu leži činjenica da u Kumu boravi 700 kineskih studenata.
Vjerski poglavar Irana ajatolah Ali Hamnei i za ovu krizu je optužio Sjedinjene Američke Države (SAD) te ih prozvao najvećim neprijateljem Irana. Hamnei je za brzo širenje virusa glavnim razlogom naveo američke sankcije, a ukazao je i na mogućnost teorije zavjere u vezi sa pandemijom.
Pomoć Iranu u borbi protiv korona virusa poslale su Turska, Katar, Japan, Francuska, Kina i Svjetska zdravstvena organizacija, a profesor sa Sveučilišta u Kumu Muhammed Taki Fazil Muyebbedi optužio je službeni Teheran da politizira krizu u vezi pandemije.
Bivši ministar zdravstva Irana Hasan Kadizade Hashimi kazao je da su vlasti informirane o pojavi korona virusa u Iranu najmanje dva mjeseca prije nego li su javnosti saopćili tu činjenicu.
Treba ukazati i na izjave najviših iranskih službenika koji su podcjenjivali prijetnju koju predstavlja virus. I sam ajatollah Hamnei je početkom krize kazao da to nije neki veliki problem, a predsjednik države Hassan Rouhani je pak najavljivao da će sve biti riješeno za četiri dana.
Potpredsjednik iranskog parlamenta Mesud Pezeshkiyan kritizirao je neodgovorne izjave iranskih čelnika i poručio da je borbi protiv koronavirusa Iran morao ozbiljnije pristupiti.
Među faktorima koji su pogodovali brzom širenju korona virusa u Iranu je i slaba koordinacija između iranskih institucija i kasno formiranje nacionalnog kriznog štaba. Na čelo kriznog štaba ajatolah Hamnei je imenovao načelnika Generalštaba Muhammeda Bakirija koji je po preuzimanju te funkcije najavio izlazak vojske na ulice i zatvaranje svih gradova. Predsjednik Irana Rouhani mu je odgovorio da karantena za gradove nije, niti će biti u Iranu.
Šef kriznog štaba ne poštuje mjere
General Bakiri nije uspio provesti stroge mjere, ali ponašanjem nije uspio javnost uvjeriti kako je bio ozbiljan u toj nakani. Naime, on je 23. ožujka u Teheranu organizirao sprovod i komemoraciju za preminulog generala Huseyina Essedullahija kojima su prisustvovale tisuće vojnika i građana.
Iz Ministarstva zdravstva su oštro kritizirali taj događaj te tvrdnje ajatolaha Hamneija i komandanta Revolucionarne garde Huseina Salamija o navodnom američkom bioterorističkom napadu na Iran.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
