Neuspješna borba protiv koronavirusa: Iranu prijeti drugi val pandemije, broj preminulih sve veći

epa08290353 Iranians wearing face masks and protective gloves go shopping in a bazaar during the coronavirus pandemic in Tehran, Iran, 12 March 2020. Media reported the Iranian economic is effected by Covid-19 coronavirus crises as many people started to self-quarantine and to stop going out as much as they can. According to the last report by the Ministry of Health, 10,075 people were diagnosed with the Covid-19 coronavirus and 429 people have died in Iran. EPA/ABEDIN TAHERKENAREH

Koronavirus krajem prošle godine pojavio se u kineskom Wuhanu te se proširio diljem svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) nakon naglog širenja proglasila je svjetsku pandemiju, a Iran je (uz Italiju, Španjolsku i Kinu) među zemljama u kojima je potvrđeno najviše smrtnih slučajeva uzrokovanih novim tipom virusa.

Zaraza je u Iranu izbila 19. veljače, u gradu Qomu, a ubrzo se proširila i na druge dijelove zemlje. Iran trenutno ima preko 32 tisuće zaraženih i više od 2300 preminulih od posljedica zaraze.

Po procjenama stručnjaka, Iran bi se mogao suočiti s drugim valom pandemije Covida-19, upozorio je u srijedu glasnogovornik iranske vlade nakon što su u toj zemlji zabranjena putovanja između gradova i tradicionalna okupljanja po parkovima za perzijsku Novu godinu.

Iako iranski zdravstveni sistem nije direktno pogođen američkim sankcijama, Teheran ima poteškoće pri uvozu medicinske opreme i druge robe jer trgovinski lanci izbjegavaju suradnju. U zajedničkom pismu Rusija, Kina, Iran, Sirija, Kuba, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Venezuela pozivaju UN da “odbaci jednostrane prisilne mjere i trgovinske sankcije”, objavila je državna novinska agencija TASS.

“Ne možemo dopustiti da političke računice stanu na put spašavanju ljudskih života”, navodi se u pismu upućenom glavnom tajniku UN-u Antoniju Guterresu.

Građani ne vjeruju državnom vrhu i njihovim mjerama

Glavnim razlogom brzog širenja koronavirusa u Iranu i velikog broja smrtnih slučajeva u toj zemlji smatra se to što su vlasti dugo tajile pojavu virusa i tako kasno krenule s mjerama suzbijanja. U samim je počecima izbijanja zaraze napravljen niz propusta, javlja Anadolu Agency (AA).

Među glavnim faktorima naglog rasta broja zaraženih i umrlih je to što se građani ne pridržavaju mjera koje državni organi izriču. Nedostatku povjerenja građana u vlast doprinijele su tvrdnje da je prvi slučaj koronavirusa u Iranu dugo skrivan i da su zakašnjele mjere borbe protiv širenja virusa.

Parlamentarac Behram Parsayi i pravnica i Nobelovka Shirin Ebadi optužili su Revolucionarnu gardu Irana, odnosno njenu aviokompaniju Manan da je odgovorna za ulazak pojavu koronavirusa u toj zemlji.

Rektor Univerziteta u Mashadu Muhammes Huseyin Bahreyini je pak kazao da iza brzog širenja smrtonosnog virusa u Iranu leži činjenica da u Kumu boravi 700 kineskih studenata.

Vjerski poglavar Irana ajatolah Ali Hamnei i za ovu krizu je optužio Sjedinjene Američke Države (SAD) te ih prozvao najvećim neprijateljem Irana. Hamnei je za brzo širenje virusa glavnim razlogom naveo američke sankcije, a ukazao je i na mogućnost teorije zavjere u vezi sa pandemijom.

Pomoć Iranu u borbi protiv korona virusa poslale su Turska, Katar, Japan, Francuska, Kina i Svjetska zdravstvena organizacija, a profesor sa Sveučilišta u Kumu Muhammed Taki Fazil Muyebbedi optužio je službeni Teheran da politizira krizu u vezi pandemije.

Bivši ministar zdravstva Irana Hasan Kadizade Hashimi kazao je da su vlasti informirane o pojavi korona virusa u Iranu najmanje dva mjeseca prije nego li su javnosti saopćili tu činjenicu.

Treba ukazati i na izjave najviših iranskih službenika koji su podcjenjivali prijetnju koju predstavlja virus. I sam ajatollah Hamnei je početkom krize kazao da to nije neki veliki problem, a predsjednik države Hassan Rouhani je pak najavljivao da će sve biti riješeno za četiri dana.

Potpredsjednik iranskog parlamenta Mesud Pezeshkiyan kritizirao je neodgovorne izjave iranskih čelnika i poručio da je borbi protiv koronavirusa Iran morao ozbiljnije pristupiti.

Među faktorima koji su pogodovali brzom širenju korona virusa u Iranu je i slaba koordinacija između iranskih institucija i kasno formiranje nacionalnog kriznog štaba. Na čelo kriznog štaba ajatolah Hamnei je imenovao načelnika Generalštaba Muhammeda Bakirija koji je po preuzimanju te funkcije najavio izlazak vojske na ulice i zatvaranje svih gradova. Predsjednik Irana Rouhani mu je odgovorio da karantena za gradove nije, niti će biti u Iranu.

Šef kriznog štaba ne poštuje mjere

General Bakiri nije uspio provesti stroge mjere, ali ponašanjem nije uspio javnost uvjeriti kako je bio ozbiljan u toj nakani. Naime, on je 23. ožujka u Teheranu organizirao sprovod i komemoraciju za preminulog generala Huseyina Essedullahija kojima su prisustvovale tisuće vojnika i građana.

Iz Ministarstva zdravstva su oštro kritizirali taj događaj te tvrdnje ajatolaha Hamneija i komandanta Revolucionarne garde Huseina Salamija o navodnom američkom bioterorističkom napadu na Iran.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr