Njemački mediji: Afganistanski azilanti idu na odmor u domovinu, ali i dalje uživaju status azilanata

afganistanski
Foto: iStock

Prema navodima njemačkih medija, mnogi afganistanski azilanti u Njemačkoj slobodno odlaze na odmor u Afganistan, nakon čega se vraćaju u Njemačku gdje i dalje uživaju status azilanata. Putovanja im, tvrdi se dalje u novinskim izvješćima, omogućuju agencije koje legalno posluju u Njemačkoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Afganistan su nakon dolaska talibana na vlast napustile stotine tisuća ljudi, a dio njih u međuvremenu zadaje velike glavobolje zemljama u kojima su se skrasili.

Prema navodima njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), među sve brojnijim azilantima u Njemačkoj samo u 2023. godini bilo je 54.000 Afganistanaca. Oni su po broju treća skupina tražitelja azila u Njemačkoj, odmah iza Sirijaca i Turaka.

Ako posljednjih godina i nema mnogo vijesti iz Afganistana, ima ih praktički svakodnevno o Afganistancima u zapadnim zemljama. Pozornost javnosti redovito izazivaju vijesti o napadima, neredima, silovanjima i drugim protuzakonitim djelima u kojima sudjeluju imigranti iz Afganistana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Afganistanski migranti zaštićeni od progona, ali nitko ih ne progoni

Umjesto o mogućim mjerama kojima bi se pokušalo ukloniti uzroke toga zla, ovih dana iz Njemačke stiže vijest koja zvuči nevjerojatno. Afganistanski azilanti u Njemačkoj sasvim legalno odlaze na odmor u svoju domovinu, a nakon povratka u Njemačku ondje ponovno uživaju zaštitu kao progonjene osobe.

>Njemačka vlada afganistanskim izbjeglicama dopušta da dovedu i drugu ženu iako je poligamija protuzakonita

Pravila o azilu uvedena su radi zaštite progonjenih. Osoba kojoj u njezinoj domovini prijeti opasnost, na taj se način stavlja pod zaštitu zemlje primateljice. Sukladno tome, odlazak natrag u domovinu značio bi da zaštita nije potrebna i u tom slučaju osoba gubi status azilanta.

Međutim, sve nepregledniji sustav pravnih odredbi, posebice na razini Europske unije, doveo je do toga da nasuprot mnogim zakonskim odredbama stoje i svojevrsne “protuodredbe”. Drugim riječima, pravila se mogu zaobići pozivanjem na neka druga pravila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Legalna putovanja u Afganistan preko Irana

Njemački su mediji otkrili uhodanu mrežu koja u Njemačkoj, sasvim legalno, afganistanskim izbjeglicama pribavlja putne isprave za putovanje u Iran, uz pomoć kojih mogu putovati i u Afganistan. Vještim manipuliranjem ispravama uklanjaju se dokazi da su bili u Afganistanu.

Pretpostavlja se da mnogi Afganistanci, koji u Njemačkoj, a time i u cijeloj Europskoj uniji, uživaju azil, redovito putuju u svoju domovinu i slobodno se iz nje vraćaju. Informacije o tome najprije su objavili RTL i Bild, a kasnije su je potvrdili i Focus i drugi mediji.

Ono što je još prije nekoliko godina bilo nezamislivo i u potpunom nesuglasju s poimanjem temeljnih načela stabilnog političkog sustava, danas je moguće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Proturječna pravila Europske unije

Do prije nekoliko godina BAMF je objavio objašnjenje izbjegličkog statusa. U njemu piše kako se on automatski gubi ako se osoba slobodnom voljom vrati u svoju domovinu.

No, u međuvremenu je Europska unija objavila smjernicu, prema kojoj je gubitak statusa azilanta moguć jedino u slučaju nedvojbenog slobodnog odricanja ili dobivanja državljanstva zemlje primateljice.

>Afganistanski migrant 2019. silovao 14-godišnjakinju u Njemačkoj: Pušten na slobodu i neće biti deportiran

Kako je zakonodavni sustav u Europskoj uniji u međuvremenu postao nepregledan i u nekim slučajevima unutar sebe proturječan, a istodobno se uvriježila praksa da se on tumači blagonaklono, afganistanske izbjeglice našle su se u izuzetno povoljnom položaju.

Ukratko, u EU uživaju zaštitu od progona kojemu nisu izloženi, štoviše, neki od njih redovito putuju u zemlju od koje su zaštićeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mađarska upozorenja na afganistanske migrante

Sumnja da između Njemačke i Afganistana vlada veliki promet tobožnjih izbjeglica u oba smjera, baca novo svjetlo na ranija upozorenja o sigurnosnim rizicima.

Mađarske obavještajne službe upozorile su krajem prošle godine Njemačku na prijetnju talibana među pristiglim migrantima. Izvješće mađarske tajne slućbe posebno se odnosi na dvije afganistanske bande, jednu poznatu kao “400-59” a drugu kao “303”, koje se natječu jedna s drugom i poznate su po tome da se koriste puškama AK-47.

Mađarski ministar unutarnjih poslova Sandor Pinter upoznao je s tim informacijama svoje kolege iz Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke i Poljske.

>EU parlament tvrdi da je prihvaćanje afganistanskih migranata pitanje ‘moralne odgovornosti’

Prema informacijama koje je tada objavio list Welt am Sonntag, Mađari su upozorili Njemačku na rizik da bi mreže krijumčarenja ljudi duž balkanske rute mogle biti pod kontrolom talibana.

Uhićenja u BiH i navodni planovi trgovine oružjem u Hrvatskoj

Time se, moglo bi se reći u slučaju da su te informacije točne, zatvara krug. Odnosno, talibani su uklonili svaku mogućnost utjecaja stranih sila u svojoj zemlji, ali putem izbjeglica utječu na sigurnosno stanje u brojnim zapadnim zemljama.

Pakistan je krajem prošle godine najavio deportaciju afganistanskih migranata. U međuvremenu, afganistanski migranti pojavili su se na hrvatskoj granici. Policija u Bihaću nedugo nakon toga uhitila je veću skupinu naoružanih ilegalnih migranata iz Afganistana.

Državno odvjetništvo u BiH tada je zatražilo da im se odredi pritvor, a sumnjičilo se da su planirali ilegalnu trgovinu oružjem na području Republike Hrvatske.

U međuvremenu, medijska buka o takvim pojavama, u onoj mjeri u kojoj se uopće bila digla, stišala se, a afganistanske izbjeglice očito nesmetano putuju kamo požele.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.