Mađarska znanstvenica Katalin Karikó i njezin američki kolega Drew Weissman, koji su svojim istraživanjima omogućili razvoj cjepiva protiv Covida-19, dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu.
Institut Karolinska u Stockholmu u ponedjeljak je objavio imena dvoje dobitnika Nobelove nagrade, koji su istraživanjem glasničke RNK (mRNK) značajno pridonijeli razvoju cjepiva protiv Covida-19. Nagrada je dotirana s 950.000 eura.
Pohvala odbora za dodjelu Nobelove nagrade
“Njihovim pionirskim rezultatima, koji su iz temelja promijenili naše shvaćanje interekacije mRNA s ljudskim imunosnim sustavom, dobitnici nagrade pridonijeli su besprimjernom tempu razvitka cjepiva usljed jedne od najvećih ugroza ljudskog zdravlja u suvremenom dobu”, objavio je odbor za dodjelu Nobelove nagrade.
BREAKING NEWS
The 2023 #NobelPrize in Physiology or Medicine has been awarded to Katalin Karikó and Drew Weissman for their discoveries concerning nucleoside base modifications that enabled the development of effective mRNA vaccines against COVID-19. pic.twitter.com/Y62uJDlNMjTekst se nastavlja ispod oglasa— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 2, 2023
Odbor smatra da je cjepivo spasilo život milijunima ljudi i da se tehnologija za koju je zaslužno dvoje znanstvenika u budućnosti može koristiti i za unošenje terapijskih proteina, kao i za liječenje određenih vrsta raka.
>Američki CDC istražuje vezu između cjepiva protiv COVID-19 i moždanih udara
Katalin Karikó i Drew Weissman surađuju na Sveučilištu Pennsylvania. Karikó, rođena 1995. Szegedu u Mađarskoj, emigrirala je 1985. u Sjedinjene Države, a od 1998. surađuje s Weissmanom.
Karikó je godinama radila za Biontech
Njima dvoma pošlo je za rukom zamijeniti jedan element mRNA, nakon čega se mRNA u stanici nije više razgrađivala.
Karikó je od 2013. do 2022. radila za tvrdku Biontech, a nakon toga ostala je vezana uz tvrtku kao savjetnica.
>Ugledni znanstveni časopis upozorio javnost na opasnosti cjepiva protiv koronavirusa
Weissman je nakon izbijanja pandemije upozorio na rizike cijepljenja i na moguće nuspojave.
“Oni koji cijepe moraju upozoriti ljude na moguću pojavu žestokih, ali privremenih reakcija. Farmaceutske tvrtke moraju upozoriti ljude na rizike cjepiva – budite na ‘lupocetu’ tih dana. Treba uvesti službe telefonske pomoći koje će savjetovati cijepljene ljude trebaju li zvati liječnika ili hitnu pomoć. Treba definirati tko će pokrivati medicinske troškove nusreakcija, napisao je tada Weissman.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
