Novogodišnja noć obilježava se u cijelome svijetu, ali svaka kultura sa sobom nosi svoje običaje pa se tako i slavlja razlikuju, navodi HRT.
U Mađarskoj se na Silvestrovo peče pogača u koju se utisne novčić, a onoga koji ga dobije u svojem komadu pogače očekuje bogatstvo. Na jelovniku je obavezno leća, bob, grašak – sve vrste povrća koje su ‘mnogobrojne’ jer su one garancija bogatstva u narednoj godini. Nikako se ne smije jesti perad da sreća u novoj godini ne bi odletjela. U ponoć se sluša himna, a ne bečki valcer.
U Argentini se Nova godina uvijek slavi vani s prijateljima, mnogi priređuju roštilji, a vatromet je gotovo obavezan.
U Francuskoj jedu uglavnom hladni švedski stol, različite vrste domaćih kobasica, suhomesnatih proizvoda, sireva, morske plodove, školjke, domaće pite tj. quiche, a djeca dobivaju poklone – sitne novčane iznose. Osim djece Francuzi za novu godinu daruju i svoje poštare, dostavljače novina… u znak zahvalnost za predanu službu tijekom cijele godine.
U Italiju je stigao španjolski običaj da se prije ponoći jede 12 bobica grožđa kao simbol zdravlja i sreće sljedećih 12 mjeseci. Uz to se obično u ponoć, posebno na jugu Italije, mora nešto razbiti (tanjur, čaša, šalica) nešto bučno i lako lomljivo kako bi se otjeralo zlo iz nove godine. I Talijani, baš kao i Mađari, jedu leću jer se nekoć željelo da se količina pojedenih zrna leće u novoj godini pretvore u zlatnike.
U Švedskoj se slavi s obaveznim vatrometom u ponoć. Jedna od tipičnih tradicija je bacanje cipela – ako bi cipela pala pokazujući prstima izlazna vrata kuće/stana, to je značilo preseljenje ili čak smrt. Ništa se ne smije nositi iz kuće kako se ne bi narušila sreća u novoj godini.
U Rumunjskoj su novogodišnje proslave obilježene plesovima i napjevima posvećenim kozi (rumunjski kapra), medvjedu – ursul i plugu – plugušorul. Šarenim i veselim maskama nastoje otjerati zimu i zle duhove te u Novu ući pročišćeni. Sorcova je novogodišnji simbol u Rumunjskoj – posebni buket napravljen od umjetnog cvijeća koji obično nose djeca.
Na jugu, u Grčkoj djeca na Staru godinu obilaze susjedstvo i pjevaju pjesme kojima žele sreću u novoj godini. Prije nego što sat otkuca ponoć, u grčkim se kućama gase svjetla. Staroj godini tako i simbolično kažu zbogom. A najsretnija osoba u kući tada baca nar koji bude prigodno zavezan iznad ulaznih vrata. Što više sjemenki se rasprši to će sretnija nova godina biti. Zatim se vraćaju u kuću, pale svjetla i jede se vasillopita u kojoj se skriva novčić, najsretniji je onaj koji ga dobije.
U Finskoj je prije nove godine važno otići u saunu da se u novu godinu uđe pročišćena duha. Potom će mnogi Finci taliti metal na vatri te ga potom brzo ubaciti u hladnu vodu. Prema obliku metala proriče se što će se sve u novoj godini dogoditi.
U Španjolskoj slavlje počinje netom prije ponoći. Prati se odbrojavanje sata uz pripremljenih 12 bobica grožđa. Sa svakim otkucajem pojede se po jedna za sreću u svakom od 12 mjeseci naredne godine.
