Sveti Otac doputovao je u Mađarsku u petak, 28. travnja. Ovo je njegovo 41. apostolsko putovanje u inozemstvo. U prvom govoru održanom u Budimpešti, tijekom susreta s mađarskim građanskim vlastima, papa Franjo je upozorio na „štetan put ideološke kolonizacije“ i nacionalizme koji zaboravljaju život narodâ. Upozorio je također na takozvanu „rodnu kulturu“ i na „pravo na pobačaj“ te potaknuo na prihvat onih koji bježe od ratova, siromaštva i klimatskih promjena.
U sjedištu mađarske Vlade susreo se s predstavnicima vlasti, veleposlanicima i članovima građanskoga društva.
“Europa koja nije talac stranaka, postajući plijen autoreferencijalnih populizama, ali i koja se ne pretvara u tekuću, ako ne i plinovitu stvarnost, u neku vrstu apstraktnog nadnacionalizma, koji zaboravlja život naroda”, tim je riječima papa Franjo u Budimpešti, „gradu mostova i svetaca“ izrazio san o Europi, prenosi Vatican News.
Mirna i stabilna zajednica naroda
“U ovom povijesnom razdoblju mnogo je opasnosti; ali, pitam se, razmišljajući također o izmučenoj Ukrajini, gdje su kreativna mirovna nastojanja?”, pita se Papa.
>Papa Franjo planira putovanje u Mongoliju
Papa misli na Ukrajinu, s kojom Mađarska dijeli 135 kilometara dugu granicu, i koja je pod napadima već više od godinu dana, ali širi svoj pogled na cijelu Europu, podsjećajući na njezinu povijest i njezin poziv na bratstvo. U poslijeratnom razdoblju Europa je, zajedno s Ujedinjenim narodima, bila velika nada, kojima je zajednički cilj bio da tješnja veza među narodima spriječi druge sukobe.
Sveti Otac smatra da se u duhu ljudi raspao zanos za izgradnju mirne i stabilne zajednice naroda, dok se obilježavaju područja, ističu razlike, dok ponovno buče nacionalizmi te prema drugima upućuju pretjerane osude i tonovi. U ovom povijesnom trenutku, ističe, Europa je pozvana ostvariti ulogu koja joj odgovara: „Ujediniti udaljene“, prihvatiti pripadnike svih naroda, nikoga ne smatrati zauvijek neprijateljem.
Graditi mostove
Papa ističe kako valja graditi mostove, iste mostove koji spajaju i usklađuju Budimpeštu. Međutim, mostovi koji povezuju različite stvarnosti, upućuju također na razmišljanje o važnosti jedinstva koje ne znači jednoličnost, kaže.
Govoreći potom o prihvatu, o problemu koji je često u središtu današnjih rasprava i politike mađarske Vlade, papa Franjo je primijetio da je riječ o svakako slojevitoj temi.
>Papa Franjo darovao fragmente relikvije Kristovog križa kralju Charlesu III.
“Upravo misleći na Krista prisutnoga u brojnoj braći i sestrama koji očajni bježe od sukoba, siromaštva i klimatskih promjena, valja se suočiti s tim problemom bez isprika i odgađanja. Tu temu valja rješavati zajedno, kao zajednica, također zato što će se, u kontekstu u kojemu živimo, posljedice prije ili poslije odraziti na svima”, kazao je Sveti Otac.
“Svakom kršćaninu Evanđelje treba biti stalno uporište”
Papa Franjo je potom zahvalio mađarskim vlastima na promicanju karitativnoga i obrazovnoga rada, te na konkretnoj potpori brojnim kršćanima u svijetu koji su u teškim kušnjama, posebno u Siriji i Libanonu.
Sveti je Otac stoga upozorio da svakom kršćaninu evanđelje treba biti stalno uporište, kako bi prionuo slobodnim i oslobađajućim Isusovim izborima, i da se ne podvrgne nekoj vrsti kolateralizma s logikama moći. U tom je smislu dobra zdrava laičnost koja ne zapada u rašireni laicizam, koji se pokazuje alergičnim na svaki sveti vidik kako bi se potom žrtvovao na oltarima profita – napomenuo je Papa.
Rodna ideologija i pobačaj
U govoru također osudio štetni put “ideološke kolonizacije” koja – kako je istaknuo – uklanja razlike, kao u slučaju takozvane “gender kulture”, ili pak ograničavajuće shvaćanje slobode stavlja ispred stvarnosti života, primjerice ističući kao postignuće besmisleno “pravo na pobačaj”, koji je uvijek tragičan poraz.
>Papa Franjo pozvao na odgovorno korištenje umjetnom inteligencijom
“Kako je, naprotiv, lijepo graditi Europu usredotočenu na osobu i narode, u kojoj se provode učinkovite politike za natalitet i obitelj, koje se pozorno provode u ovoj zemlji, gdje su različiti narodi obitelj u kojoj se čuvaju rast i jedinstvenost svakoga”, istaknuo je.
Svjedočanstvo svetaca i blaženika
Sveti Otac nije zaboravio sve svece koji su svojim djelovanjem i svjedočenjem obilježili povijest mađarskog naroda: uz kralja svetog Stjepana i svetu Elizabetu, također i sve “velike ispovjednike vjere Svete Panonije, poput svetog Ladislava i svete Margarete. Ali i “veličanstvene ličnosti prošlog stoljeća”, poput kardinala Józsefa Mindszentyja, blaženih biskupa mučenika Vilmosa Apora i Zoltána Meszlényija, blaženog Ladislava Batthyány-Strattmanna. Petrov im je nasljednik povjerio budućnost te zemlje, za koju je zajamčio svoje molitve i blizinu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
