Papa Franjo je, u razgovoru koji je prošlog mjeseca vodio za isusovački časopis La Civiltà Cattolica, a koji je objavljen u utorak, govorio o mnogim temama uključujući rat u Ukrajini, ali i sukobima unutar Crkve oko njezinog smjera.
U nastavku prenosimo Papina razmišljanja o situacijama u Švedskoj i Njemačkoj.
U našoj Europi, kao i u mojoj Švedskoj, ne može se reći da postoji jaka religiozna tradicija. Kako vršiti evangelizaciju u kulturi koja nema religijsku tradiciju?
Nije mi lako odgovoriti na ovo pitanje. Susreo sam se sa Švedskom akademijom, koja je promotorski odbor Nobelove nagrade za književnost. Donijeli su mi na dar sliku svetog Ignacija kupljenu u antikvarnici. Riječ je o slici svetog Ignacija iz 18. stoljeća. Pomislio sam: “Grupa Šveđana donosi mi svetog Ignacija. On će im pomoći!” Ne znam kako da odgovorim na vaše pitanje, da kažem istinu. Jer samo oni koji tamo žive, u tom kontekstu, mogu razumjeti i otkriti prave putove.
Želio bih, međutim, istaknuti čovjeka koji je uzor vodstva, kardinala Andersa Arboreliusa. On se ničega ne boji. Sa svima razgovara i nije protiv nikoga. Uvijek teži pozitivnom. Vjerujem da osoba poput njega može ukazati na pravi put kojim treba ići.
U Njemačkoj imamo sinodalni put za koji neki misle da je heretičan, ali u stvarnosti je vrlo blizak stvarnom životu. Mnogi napuštaju Crkvu jer joj više ne vjeruju. Poseban je slučaj biskupije Köln. Što mislite o tome?
Predsjedniku Njemačke biskupske konferencije, biskupu Bätzingu, rekao sam: “U Njemačkoj postoji jako dobra Evangelička Crkva. Ne trebaju nam dvije“.
Problem nastaje kada Sinodalni put dolazi od intelektualnih, teoloških elita te se nalazi pod utjecajem izvanjskih pritisaka. Postoje neke biskupije u kojima se Sinodalni put razvija s vjernicima s narodom, polagano.
Osobno sam napisao pismo, i trebao mi je čitav mjesec. Nisam želio uključivati Kuriju. Sam sam to učinio. Original je na španjolskom, a tekst na njemačkom je prijevod. Tamo ćete naći moje misli.
Zatim je tu pitanje biskupije Köln. Kad je situacija bila vrlo turbulentna, zamolio sam nadbiskupa da ode na šest mjeseci, da se stvari smire i da jasno sagledam stvari. Jer kad je voda nemirna, ne možete jasno vidjeti. Kad se vratio, zamolio sam ga da napiše ostavku. On je to učinio i dao mi ju je. I napisao je pismo isprike biskupiji. Ostavio sam ga na njegovom mjestu da vidim što će se dogoditi, ali imam njegovu ostavku u rukama.
Ono što se događa je da postoji puno grupa pod pritiskom, a pod pritiskom to nije moguće razaznati. Zatim je tu ekonomsko pitanje zbog kojeg razmišljam o slanju financijskog tima. Da bih mogao razlučiti, čekam dok ne bude pritiska. Činjenica da postoje različita gledišta je u redu. Problem je kada postoji pritisak. To ne pomaže. Ipak, ne mislim da je Köln jedina biskupija na svijetu u kojoj postoje sukobi. Ja se prema njoj odnosim kao prema svakoj drugoj biskupiji u svijetu koja doživljava sukob. Mogu se sjetiti jedne u kojem sukob još nije završio: Arecibo u Portoriku, godinama je u sukobu. Mnogo je takvih biskupija.
> Poljski biskupi odlučni: Odbacujemo Sinodalni put njemačke Crkve
Sinodalni put Crkve u Njemačkoj i ređenje žena, blagoslov homoseksualaca…
Podsjetimo, početkom 2022. završilo je treće plenarno zasjedanje Sinodalnog puta Katoličke Crkve u Njemačkoj. Na njemu su podržani nacrti koji pozivaju na blagoslov homoseksualnih parova, ređenje žena te promjenu crkvenog stava o kontracepciji. Sudionici su posljednjeg dana zasjedanja sa 174 glasa za, 22 protiv i 7 suzdržanih podržali dokument koji poziva na ponovnu procjenu crkvenog pogleda na homoseksualnost.
Bivši prefekt Kongregacije kardinal Gerhard Müller istaknuo je da je Sinodalni put Crkve u Njemačkoj u svojoj biti protukatolički. Sada je „vrijeme progona i psihičkog terora”, a pravovjerni katolici su „proganjani, dok u nekim zemljama to kulminira mučeništvom”, istaknuo je kardinal Müller. „Obično je to dolazilo izvan Crkve, ali sada je to iznutra, u našim zemljama koje imaju kršćansku tradiciju. To je nova situacija”, objasnio je za za National Catholic Register.
Sinoda o sinodi i promjena pogleda na spolnost
S druge strane luksemburški kardinal Jean-Claude Hollerich, predsjednik Biskupskih konferencija Europske unije i glavni izvjestitelj za Sinodu o sinodalnosto u siječnju je za La Croix izjavio:
“Formaciju klera treba promijeniti. Ona ne bi smjela biti usmjerena isključivo na liturgiju, iako razumijem da joj bogoslovi pridaju veliku važnost. U formaciji svećenika treba dati riječ laicima i ženama. Formacija svećenika je zadaća cijele Crkve, stoga cijela Crkva, zajedno s oženjenim muškarcima, udatim ženama i celibatarcima treba pratiti ovu etapu.
Isto tako trebamo mijenjati svoj pogled na spolnost”, ustvrdivši da je Crkva do sada imala pretežno potisnutu viziju seksualnosti i da su se najgori slučajevi zlostavljanja dogodili prije, a ne nakon tzv. “seksualne revolucije”.
Dva mjeseca poslije više od sedamdeset biskupa s četiri kontinenta upozorilo je da heterodoksni njemački reformski napori riskiraju narušavanje jedinstva Crkve, što negativno utječe na globalnoj razini na samu Crkvu. Pismo su potpisala i četiri kardinala.
Biskupi iz Afrike, Australije, Europe i Sjeverne Amerike, ukupno deset zemalja, dodali su svoja imena u ovo pismo. Na popisu su četiri kardinala — nigerijski kardinal Francis Arinze, američki kardinal Raymond Burke, južnoafrički kardinal Wilfrid Napier i australski kardinal George Pell — petnaest nadbiskupa i pedeset pet biskupa.
Četvrto plenarno sinodalno zasjedanje u Njemačkoj zakazano je od 8. do 10. rujna 2022. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
