Ujedinjeni Narodi objavili su zajedničku Izjavu o ilegalnim međudržavnim posvojenjima koju su priredili posebni izvjestitelji UN-a, nezavisni stručnjaci i radne grupe. I to baš u vrijeme kad su tekli postupci priznavanja stranih presuda o posvojenjima iz Demokratske Republike Kongo pred našim sudovima i kad su te „presude“ polako počele dobivati učinke u pravnom sustavu Republike Hrvatske 28.rujna 2022. godine, piše profesor Nenad Hlača:
Pravo djece na očuvanje identiteta
Cilj te izjave bio je potaknuti države na oprez i dosljednu primjenu prava kako bi se zaštitilo isprva dostojanstvo, a onda i temeljna prava tih krhkih ljudskih bića. Radi se o još u jednom pokušaju senzibiliziranja javnosti sa svrhom sprječavanja i iskorjenjivanja nezakonitih međudržavnih posvojenja. Ta „posvojenja“ odvijaju se kroz niz nezakonitih radnji kao što su otmica i prodaja te trgovina djecom. Također i nezakonito odvođenje djece, uključujući prijevaru u izjavi o posvojenju, krivotvorenje službenih dokumenata, nedostatak odgovarajućeg pristanka bioloških roditelja, neprimjerenu financijsku dobit od strane posrednika i s time neizostavno povezanu korupciju. Primjeri iz prakse “ukazuju na nedostatke u sustavima zaštite djece koje iskorištavaju kriminalne mreže. Često se odvija uz sudjelovanje državnih dužnosnika ili kao rezultat popustljive državne politike”.
Obitelj igra temeljnu ulogu u razvoju i identitetu djeteta. Dijete stoga ima pravo, koliko god je to moguće, poznavati svoje roditelje koji će o njima skrbiti. Također ima pravo ne odvajati se od roditelja protiv njihove volje, osim kada je to potrebno radi osiguranja interesa djeteta. Nezakonita međudržavna posvojenja krše pravo djece na očuvanje identiteta, ime, nacionalnost i obiteljske odnose. Djeca koja su nezakonito lišena svog identiteta imaju pravo na brzu ponovnu uspostavu tog identiteta.
Načela međunarodnih posvojenja
U izjavi se polazi od četiri ključna načela koja bi trebalo uvažavati kod međudržavnih posvojenja. Na prvom je mjestu najbolji interes djeteta u svim slučajevima posvojenja. Drugo, međudržavno posvojenje mora poštivati načelo supsidijarnosti. To podrazumijeva da će se „sva odgovarajuća nacionalna rješenja alternativne skrbi razmotriti u zemlji podrijetla djeteta prije pribjegavanja međudržavnom posvojenju”. Treće, zabrana neprimjerene financijske ili druge dobiti zahtijeva transparentnost postupka u kojem su jasno navedeni samo razumni troškovi posvojenja. Četvrto, međudržavna posvojenja mogu odobriti samo nadležna tijela koja utvrde da je posvojenje dopušteno s obzirom na djetetov status u pogledu roditelja, rođaka i zakonskih skrbnika. Također je potrebno da su dotične osobe dale svoj informirani pristanak na posvojenje nakon provedenog odgovarajućeg savjetovanja u zemlji podrijetla.
>Prof. Hlača: Zakon DR Kongo homoseksualcima i transseksualcima zabranjuje posvajanje
>Afera Zambija razotkrila brojne probleme: Kako zaobići sustav i ‘posvojiti’ dijete zahvaljujući ‘rupama u zakonu’?
>Prof. Hlača: Poduku o zaštiti prava djece dala nam je Zambija
Navedena načela krše se „kada je svrha posvojenja pronaći dijete za posvojitelje, a ne obitelj za dijete.“
Uloga države
Države će posebno omogućiti djeci da izraze svoje mišljenje i osigurati da se tim izjavama volje djeteta prida odgovarajuća važnost u skladu s njihovom dobi i zrelošću u svim sudskim i upravnim postupcima. U tom smislu, države bi trebale razviti jasne protokole i osigurati osposobljavanje sudaca, odvjetnika i socijalnih radnika.
U Izjavi se navodi da će države osigurati financijska sredstva za uspostavljanje učinkovitih mehanizama za nadzor i praćenje procesa međudržavnog posvajanja. Posebno u pogledu stroge provjere činjenica i dokumenata djece koja su proglašena za siročad. Države će uspostaviti i implementirati standardizirane informacijske sustave za dobivanje i razmjenu točnih i pouzdanih podataka o međudržavnim posvojenjima. To će uključivati podatke o djeci koja su predmet posvojenja, njihovoj obitelji i podrijetlu.
Države će poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale da, kod međudržavnog posvojenja, nema neprimjerene financijske dobiti za one koji su uključeni. Službene bi naknade trebale biti dostatne da pokriju troškove, a svi detalji trebali bi biti javno dostupni. Možebitne karitativne donacije trebale bi biti jasno odvojene od samog sudskog ili upravnog postupka o posvojenju. Države bi trebale aktivno provoditi prethodno pružanje razvojne ili humanitarne pomoći i ta pomoć ne bi trebala biti povezana s odobrenjem za provođenje posvajanja. Korupcija u bilo kojoj fazi postupka posvajanja bit će kriminalizirana.
Također će institucijama uključenim u istragu nezakonitih međudržavnih posvojenja pružiti odgovarajuću financijska i tehnička sredstva te kvalificirano osoblje kako bi mogli brzo i učinkovito obavljati svoj posao. Države će jedna drugoj pružiti najveću moguću mjeru uzajamne pomoći s kaznenim postupkom pokrenutim u vezi s kaznenim djelom nezakonitog međudržavnog posvojenja. To uključuje pružanje svih dokaza koji su im na raspolaganju, a koji su potrebni za postupak.
Žrtve imaju pravo na naknadu štete
Žrtve koje su pretrpjele štetu kao izravnu posljedicu nezakonitih međudržavnih posvojenja, imaju pravo na naknadu štete. Također i mogućnost vraćanja u prvobitno stanje djeteta prije nezakonitog međudržavnog posvojenja ako je odluka o posvojenju proglašena nepostojećom. Izjavom se potiče svijest o primarnoj zaštiti djetetovih prava koja u treba uključivati i potpuno i javno otkrivanje istine, kao i javnu ispriku.
Zaključno, mali zastoj u praćenju trenutnog stanja ljudskih prava u svijetu može dovesti do nesagledivih posljedica čak i u jednoj zemlji članici EU. Aktivisti u RH kao da su već umorni i treba im dati potporu jer djeca (hrvatski državljani!) u Africi ih trebaju.
Preporučuje se uvid, napose nadležnih tijela, u cjelovit tekst Izjave koja je dostupna na: https://www.ohchr.org/en/press-releases/2022/09/illegal-intercountry-adoptions-must-be-prevented-and-eliminated-un-experts
O autoru:
* Prof. dr. sc. Nenad Hlača rođen je u Rijeci 1958. Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1980. gdje je redoviti profesor, predstojnik Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Profesor honoris causa na Universidad Abierta Interamericana u Buenos Airesu. Stalni je znanstveni savjetnik Ustavnog suda Republike Hrvatske. U zvanje izvanrednog profesora za područje pravo, grana obiteljsko pravo, izabran je 1998. godine. Oženjen, otac dvoje djece.
** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
