Prof. Hlača: Zakon DR Kongo homoseksualcima i transseksualcima zabranjuje posvajanje

– U zakonu DR Kongo izričito stoji tko ne može posvojiti dijete. Dakle, onaj kome je oduzeta roditeljska skrb, homoseksualni parovi i osobe koje su promijenile spol, osobe koje su povezane s pedofilijom i one osobe koje imaju mentalne psihičke poremećaje. Taj pravni sustav sadrži određene pretpostavke i osobe koje se upuštaju u međunarodno posvojenje moraju znati što ih čeka, ističe prof. dr. sc. Nenad Hlača, predstojinik Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci o aferi Zambija u kojoj je 8 Hrvata osumnjičeno za trgovinu djecom.

> Prof. Hrabar: ‘Hrvatski sud trebao je odbiti zahtjev za priznanje strane (kongoanske) presude o posvojenju’

> Prof. Hlača: Poduku o zaštiti prava djece dala nam je Zambija

Postavlja se pitanje kako je, odnosno je li homoseksualno/transrodni par Pintarić/Kraljević dobio od nadležnog Centra za socijalnu skrb potvrdu da su kvalificirani za posvajanje djeteta (u RH ili bilo gdje drugdje), a onda kako im je MUP izdao putovnicu za posvajanje djeteta iz države koja ne dopušta posvajanje djece homoseksualnim i transrodnim parovima? Također, kako je osoba koja je promijenila “spol”, nekoć Dalija Pintarić pa potom Noah Pintarić da bi se danas zvala Noah Kraljević uspjela od suda u DR Kongo i od hrvatskih sudova dobiti dozvolu za posvajanje?

> Starešina: Srećom, postoji Zambija. Da rasvijetli trulež hrvatskih institucija

>Kako je akterica afere Zambija izigrala zakone: ‘Transrodna’ osoba ne smije posvojiti dijete niti u Hrvatskoj niti u Kongu

Profesor obiteljskog prava Nenad Hlača gost U Mreži prvog

O aferi Zambija je U mreži prvog govorio profesor obiteljsko prava i predstojnika Katedre za obiteljsko pravo u Rijeci dr.sc. Nenada Hlača. Sudjelovala je i Diana Topčić Rosenberg iz udruge Adopta, inače članica lijeve poličke stranke GLAS.

“Zatvarali smo oči pred realnošću”

Topčić Rosenberg je rekla da je do ovakve situacije došlo zbog toga što smo “godinama kao država, kao izvršna vlast, zatvarali oči pred realnošću koja postoji u Republici Hrvatskoj”.

– A to je da postoji veliki interes za posvajanje, postoji 5 do 6 puta manje posvajanja nego što je zainteresiranih ljudi koji žele posvojiti i koji su dobili pozitivna mišljenja o podobnosti i prikladnosti posvojenja, nakon brojnih članaka ili priloga koji se objavljuju u medijima o tome da su ljudi posvojili djecu iz Afrike. Međudržavno posvajanje nije neka novina u svijetu, ono se događa u brojnim državama, samo što su te države to uredile na način koji osigurava sigurnost svojim građanima, a mi, odnosno naše institucije, su pred tim zatvarale oči, pravile se da se to zapravo njih ne tiče. I kako postoji ustaljena praksa funkcioniranja institucija da se određenim područjem bave tek kad dođe do problema. A evo sad je došlo do problema. Umjesto da ranije naprave sve što je potrebno kako do tih problema ne bi došlo, istaknula je.

Prof. Hlača: I nesređene zemlje se počinju boriti za zaštitu svoje djece

Prof. Hlača je rekao da je pripremajući se za ovu emisiju provjerio kakva je situacija statistički s međunarodnim posvojenjima u svijetu.

– Nećete vjerovati da se najviše djece posvaja iz Rusije, a zatim iz azijskih zemalja, najviše Kine. Afrika se svugdje ističe kao vrlo rizično i vrlo problematično područje. Ono što je zanimljivo je da sam pronašao podatke da doista u toj situaciji, u nesređenoj državi poput DR Kongo, u kojoj je izrazita politička nesigurnost, pokušaji državnog udara – pravni sustav ne može uspješno funkcionirati. Podaci pokazuju da u Kinshasi, na ulicama ima oko 15 tisuća napuštene djece, o kojoj nitko ne brine. Međutim, istovremeno se u tim državama rađa svijest da su im stoljećima kolonijalne zemlje otuđivale dijamante, zlato, kakaovac, a sad doslovno njihovu krv. Bez obzira na to što su to možda pravno neuređene zemlje treba shvatiti zašto se i one počinju boriti da se zaštite njihova djeca, njihovo potomstvo, rekao je.

> Ministarstvo za Narod.hr potvrdilo: Od privedenih u Zambiji nismo dobili zahtjeve za posvajanjem djece iz DR Konga

>Zašto mediji šute da je u Zambiji zbog sumnje na trgovinu ljudima uhićena Noah Kraljević, vijećnica Možemo?

>Iz DR Kongo u Hrvatsku je posvojeno 180 djece, a Ministarstvo o njima ništa ne zna

– Pravni sustav u DR Kongo čak je u jednoj godini i zabranio međunarodna posvojenja. No trebala su ministarstva vanjskih poslova stranih zemalja, zainteresiranih državljana, doći po tu djecu i pokrenuti postupke da se slučaj finalizira. Dakle, čudi me da na stranicama našeg Ministarstva vanjskih poslova nije specificirano – država po država, koje su pretpostavke, koji se zakoni primjenjuju, koja je dobra praksa – jer bi time olakšali status naših državljana, potencijalnih posjetitelja i na neki način omogućili svim nadležnim tijelima u Hrvatskoj da imaju uvid u točne podatke kakva je situacija u pojedinoj državi, naglasio je.

“Nigdje ne piše kako posvojiti djecu iz država koje su stranke Haške konvencije, a kamoli iz onih koje nisu”

Topčić Rosenberg se složila da su posvojitelji u ovakvim slučajevima u Hrvatskoj prepušteni sami sebi.

– Naravno da jesu. Hrvatska je postala stranka Haške konvencije o posvojenju 2014. godine. Od tada do danas, prema zadnjim informacijama iz resornog ministarstva, posvojeno je ukupno četvero djece, prema Haškoj konvenciji, a čak ni taj dio nije jasno posložen da ljudi znaju što i kako raditi. Nigdje ne piše kako posvojiti djecu iz država koje su stranke Haške konvencije, a kamoli iz onih koje nisu. I sad s obzirom na velik interes za posvajanje, ljudi traže puteve. S obzirom na to da to ne mogu saznati ni na jednoj web stranici nijednog resornog tijela, onda dobivaju informacije iz medija, zatvorenih foruma, WhatsApp grupa, savjete od prijatelja, naglasila je.

– Meni je zapanjujuće da ako se sad barata s brojkom od 180 djece koja su posvojena ne samo iz DR Konga, nego iz Liberije, Burkine Faso – da se nijedno tijelo nije zapitalo kako to i je li to područje koje bismo mi trebali nekako urediti kako bi ljudi bili sigurni, upitala je.

Neznanje izvršne vlasti

Hlače je rekao da je bio “izrazito tužan dok je pratio javnu raspravu”.

– Posebno me pogodila nespremnost, ružno je reći, i neznanje izvršne vlasti, dakle gospode ministara, koji su blagoglagoljivo izlazili u javnost s vrlo kontradiktornim i neprovjerenim tvrdnjama. Čini se da i oni pojma nemaju kako bi sustav trebao, a ne kako funkcionira, istaknuo je.

– Upis u Registar potencijalnih posvojitelja nije pretpostavka da bi se moglo realizirati međunarodno posvojenje nego je dodatni mehanizam predviđen Obiteljskim zakonom u vidu posebnog odobrenja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Zašto su kontradiktorne izjave naših ministara? Radi se o delikatnoj problematici u kojoj treba postojati međuresorna suradnja, kaže prof. Hlača. Smatra da su sve institucije koje imaju veze s međunarodnim posvojenjima trebale međusobno raščistiti što se zna i što je čija nadležnost, a to se nije dogodilo nego se “dokazalo da smo nesređena država”.

– Možda ova kriza potakne nadležne da sjednu za stol, da postanu svjesni svoje nadležnosti, međusobno komuniciraju i prate predmete međunarodnih posvojenja, smatra.

Jasno je tko ne može posvojiti dijete iz DR Kongo

– U zakonu DR Kongo izričito stoji tko ne može posvojiti dijete. Dakle, onaj kome je oduzeta roditeljska skrb, homoseksualni parovi i osobe koje su promijenile spol, osobe koje su povezane s pedofilijom i one osobe koje imaju mentalne psihičke poremećaje. Taj pravni sustav sadrži određene pretpostavke i osobe koje se upuštaju u međunarodno posvojenje moraju znati što ih čeka. To u ovim slučajevima nije bilo tako, jer su imali ‘odvjetnike’ od povjerenja. Kompliciran je sustav donošenja presude, jer u Kongu je kod donošenja odluke o posvojenju moguće da je u nekoj karici lanca bilo podmićivanja, ali možda naši građani nisu to znali, kaže prof. Hlača.

> Prof. Hrabar o aferi Zambija: Sud u Zlataru nije smio izdati odluke za uhićene parove, ako im tamo nije prebivalište

> Afera Zambija: Koje ključne informacije do sada znamo?

> Šef Vrhovnog suda Dobronić prvo pomiješao dva Konga pa poručio: Hrvatski sudovi samo su potvrdili odluku o posvajanju suda DR Kongo

– Ovo je prilika da se javnost upozna i da na stranice ministarstava dođu provjerene informacije, da bi počeli stvarati pravnu sigurnost u domeni međunarodnih posvojenja, dodaje.

– Nije ovo samo u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Neophodna je suradnja s Ministarstvom vanjskih poslova, Ministarstvom pravosuđa i Ministarstvom unutarnjih poslova. Dakle, to ne može biti postupak priznanja strane presude pred sudom u Zlataru. Pitanje je da li suci imaju saznanja kakva je situacija u tim državama. Mi kao članica Europske unije moramo slijediti već dobru praksu europskih zemalja, zaključuje prof. Hlača.