Četiri sudske odluke o posvojenju djece iz Demokratske Republike Kongo prihvaćene su na sudovima u Varaždinu i Zlataru, ondje čak tri. Zasad nema jasnog odgovora zašto je to učinjeno baš u Zlataru, a ne u mjestu prebivališta koje, prema zasad dostupnim informacijama, nije u tom mjestu. Među parovima koji su dobili odluku u Zlataru su i LGBTIQ aktivistica i vijećnica Možemo koja je rođena pod imenom Dalija Pintarić (45) i njezina partnerica Ivona (36). Dalija Pintarić je prvotno bila lezbijka, a zatim je odlučila napraviti tzv. “operaciju spola” te “postati muško”, stoga je promijenila ime u Noah Pintarić, a zatim u Noah Kraljević.
> Afera Zambija: Koje ključne informacije do sada znamo?
O nadležnosti sudova pitali smo prof. dr. sc. Dubravku Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
“U odnosu na nadležnost hrvatskih sudova, Zakon o međunarodnom privatnom pravu je jasan. Postupak priznanja strane sudske odluke je izvanparnični postupak te se prema čl. 72. st. 1. mjesna nadležnost (sud u Zlataru ili bilo kojem drugom gradu u RH) određuje prema prebivalištu stranke. Daljnje odredbe primjenjuju se ako stranke nemaju prebivalište u RH, no čini se prema dostupnim informacijama da to nije slučaj kod ovih ‘kongoanskih posvojenja'”, objašnjava prof. Hrabar i time ukazuje na neznanje sutkinje Općinskog suda u Zlataru.
Naime, Aleksandra Leljak, glasnogovornica suda-sutkinja Općinskog suda u Zlataru, o nadležnosti sudova je za dnevnik.hr tvrdila nešto sasvim drugo: “Vrlo je zanimljivo pitanje zbog čega naš sud, a posvojitelji su iz Zagreba. Zbog toga što Zakon o međunarodnom privatnom pravu, na temelju kojeg su i priznate odluke, to i omogućuje. To je sve što bih vam ja mogla reći o toj temi”.
> Vrhovni sud tražio izvješće od sudova koji su odobrili posvojenje djece iz Konga
Prof. Hrabar objašnjava važne okolnosti posvojenja u trećoj državi
Prof. Hrabar objasnila nam je i važne okolnosti oko posvojenja u trećoj državi, tj. onoj koja nije stranka Haške konvencije o zaštiti i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem.
“Dvije su važne okolnosti da bi posvojenje zasnovano u trećoj državi (to su one koje nisu stranke Haške konvencije o zaštiti i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem) bilo priznato u RH, te dijete nakon toga upisano u državne matice, dobilo OIB, državljanstvo, putovnicu, zdravstveno osiguranje itd.
Jedna je okolnost kao preduvjet propisana člankom 186. st. 3. Obiteljskog zakona koji određuje, bolje rečeno uvjetuje da potencijalni posvojitelji ishode odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Štoviše Zakon kaže da se posvojenje djeteta stranog državljanina može zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva. Znači, moralo je biti izdano prije ishođenja odluke suda strane zemlje o posvojenju i ima snagu zakonskog uvjeta za zasnivanje međudržavnog posvojenja („samo“).
>Kako je akterica afere Zambija izigrala zakone: ‘Transrodna’ osoba ne smije posvojiti dijete niti u Hrvatskoj niti u Kongu
Odobrenje će ministarstvo izdati ako od strane centra za socijalnu skrb potencijalni posvojitelji dobiju stručno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, a što se odnosi kako na domaća, tako i na međudržavna posvojenja. Svime time država štiti svoj javni poredak, vladavinu prava i pravnu sigurnost. U protivnome, moralo bi upisati u državne matice i primjerice punoljetno dijete koje je netko posvojio u stranoj zemlji, a što hrvatsko zakonodavstvo (kao i mnoga druga, ali ne i sva) ne dopušta. Štoviše, čl. 71. Zakona o međunarodnom privatnom pravu kao i čl. 24. Haške konvencije ovlašćuju sud da priznanje posvojenja u svojoj zemlji odbije ako bi posvojenje očito bilo u suprotnosti s njezinim javnim poretkom“, objašnjava prof. Hrabar.
> Šef Vrhovnog suda Dobronić prvo pomiješao dva Konga pa poručio: Hrvatski sudovi samo su potvrdili odluku o posvajanju suda DR Kongo
“Dakle, ako su se potencijalni posvojitelji „na svoju ruku“ uputili u treću državu i tamo uspjeli dobiti presudu o zasnivanju posvojenja, po mojem mišljenju, bez spomenutog prethodnog odobrenja sud je trebao odbiti zahtjev za priznanjem strane sudske odluke“, zaključila je prof. Hrabar.
Uhićeni Hrvati i sumnja na trgovinu ljudima
Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je 6. prosinca i pritvoreno u Zambiji, državi s 19 milijuna stanovnika na jugu Afrike. Uhićeni su u zračnoj luci Simon Mwansa Kapwepwe s četvero djece u dobi od jedne do tri godine. U policijsku postaju su privedeni na temelju prijave, a zbog sumnje da su u Zambiju iz Konga s falsificiranim dokumentima doveli četvero djece, piše Zambia News. Tamošnje vlasti sumnjaju na trgovinu ljudima, odnosno djecom.
> Afera Zambija: MUP izdaje putovnice za djecu iz DR Konga, a Ministarstvo obitelji ne zna da su ta djeca posvojena
>Zašto mediji šute da je u Zambiji zbog sumnje na trgovinu ljudima uhićena Noah Kraljević, vijećnica Možemo?
Među uhićenima su 44-godišnji Damir Magić (44) i njegova supruga Nadica Magić (45), gitarist Hladnog piva, Zoran Subošić (52) i njegova supruga Azra Imamović Subošić (41), zaposlenica Ustavnog suda, zagrebački veterinar Ladislav Peršić (42) sa suprugom Aleksandrom (40) te LGBTIQ aktivistica i vijećnica Možemo koja je rođena pod imenom Dalija Pintarić (45) i njezina partnerica Ivona (36), pa se postavlja pitanje zašto hrvatski mediji skrivaju njihove identitete, iako su zambijski mediji prenijeli izvješće policije s punim imenima i prezimenima.
