Za ubojstvo najmanje 12 zarobljenih pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane te ubojstvo dvije starije žene u Križančevu selu na 20 godina zatvora osuđen je pripadnik Armije BiH Almir Sarajlić. Sedmorica ostalih oslobođeni su optužbi.
>Nakon 25 godina u BiH podignuta optužnica za ratne zločine nad Hrvatima u Križančevu Selu
Sarajliću i sedmorici ostalih su optužnicom na teret stavljena ubojstva najmanje 12 vojnika Hrvatskog vijeća obrane, koji su se predali, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti – počinjena prilikom napada na Križančevo Selo, Šafradin i Dubravice kod Viteza 22. prosinca 1993. Sudsko vijeće prvostupanjskom presudom Sarajlića je proglasilo krivim. Optužbi su oslobođeni nekadašnji zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH Ibrahim Purić, njegovi pomoćnici Nijaz Sivro i Rušit Nurković, te Ibrahim Tarahija kao i zapovjednik Trećeg bataljuna ove postrojbe kao i pripadnik te postrojbe Šaćir i Sadik Omanović i Kasim Kavazović. Prema pisanuju Večernjeg lista sudsko vijeće je nakon prvostupanjskoga postupka ocijenilo da je Sarajlić bez dvojbi sudjelovao u likvidaciji Hrvata koji su se prethodno predali.
Možda će vas zanimati
22. prosinca 1993. Križančevo Selo - šok je nastupio kada su mrtvi i masakrirani Hrvati vraćeni u vrećama
šok je nastupio kada su vraćeni mrtvi i masakrirani Hrvati u vrećama
Tužiteljstvo i obrana najavili su žalbe na odluku prvostupanjskog sudskog vijeća Suda BiH, piše Večernji.
Ubijeni nakon što su se predali
Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH, Tarahija zapovjednik Trećeg bataljuna ove jedinice, Sivro i Nurković pomoćnici zapovjednika, a ostala četvorica pripadnici brigade. Pripadnici Armije BiH ubili su Matildu Pranjković koja je toga jutra, kada se napad dogodio, dozivala supruga Jaku Pranjkovića. Kata Alilović također je ubijena, o čemu je ranije svjedočio njezin sin Ivica Alilović. Kata je ubijena metkom u leđa. O tome su svjedočili i pripadnici Armije BiH. Te dvije žene bile su civili i nenaoružane. Poslije je cijelo selo zapaljeno i opljačkano, o čemu su svjedočili mnogi svjedoci te su predstavljeni i brojni dokazi. Najintrigantniji je dio koji se tiče ubojstva dvanaest pripadnika HVO-a koji su se predali. Nakon što je Armija BiH probila liniju kod Elementare, vojnici HVO-a našli su se u okruženju u selu Šafradin. Neki koji su pokušali pobjeći ubijeni su. Nakon toga 12 vojnika odlučilo se predati, nakon čega je počelo njihovo zlostavljanje, pisao je ranije Večernji list.
Mnogi još čekaju pravdu
Za mnoge zločine koje je počinila Armija BiH još uvijek nitko nije odgovarao: Doljani, Buhine kuće, Miletići i druga mjesta na području Travnika, ubojstvo osmero djece u Vitezu, zločini nad Hrvatima Kaknja, Kraljeve Sutjeske, Zenice…
Za zločin u Grabovici, za pojedinačna ubojstva, osuđena su petorica pripadnika Armije RBiH, ali naredbodavcima nikada nije suđeno. Za zločin u Uzdolu pred bosansko-hercegovačkim pravosuđem odgovarala je samo jedna osoba.
Hrvatski narodni sabor BiH prije nekoliko dana ponovno je pozvao pravosudne institucije da procesuiraju sve odgovorne za zločine nad Hrvatima u BiH.
“Glavno vijeće HNS BiH inzistira na dosljednom procesuiranju svih zločina počinjenih tijekom rata u BiH i traži da se nadležna pravosudna tijela, nakon 30 godina, konačno pozabave zločinima počinjenim nad Hrvatima Grabovice, Uzdola, Viteza, Trusine, Travnika, Zenice, Novog Travnika, Kaknja, Kiseljaka, Žepča, Bugojna, Dusine, Doljana”, istaknuto je.
